Hostel Samobor je ugodan hostel otvoren  tijekom cijele godine. Elitno je lociran je u povijesnom centru Samobora, u blizini središnjeg Trga kralja Tomislava i svega nekoliko minuta hoda od Autobusnog kolodvora.

Objekt hostela raspolaže sa dvije etaže, u kojima su osigurane po tri prostrane spavaonice, na svakom katu. Spavaonice, opremljene novim, visokokvalitetnim krevetima i ormarima, nude se kao 2, 4, 6 i 10 ležaja sa pripadajućim sanitarijama. Ukupni smještaj moguć je za 82 osobe. Prvi kat sadrži praonicu rublja, kuhinju i dnevni boravak tj. višenamjensku dvoranu za održavanje seminara, sastanaka i radionica. Hostel omogućuje besplatan pristup internetu, TV, čistu posteljinu, čuvanje stvari i ostale sadržaje neophodne za ugodan boravak.

Od pratećih sadržaja nude se turističke informacije i organizacija moto i pješačkih tura, prema željama gostiju.  

Radno vrijeme: 08:00 - 22:00 
Kapacitet: 82 ležaja  (kreveti na kat) 
Parking: 3 mjesta, a za autobus kod restorana Gabrek



 

]]>

Jasno, nije potrebno spominjati i okrepu nakon slasnog zalogaja. Svatko će pronaći što mu najbolje prija, te da mu uistinu bude i u slast i u zdravlje.

Posebnost bistroa "Napoli" je priređivanje proslave dječjih imendana i rođendana, kada klinci na svoj način, radosno i s pjesmom, uz bogat stol obilježe svoje drage trenutke u krugu najdražih. Vrši se i besplatna dostava.

Radno vrijeme: 10.00 - 23:00, nedjeljom zatvoreno.
Kapacitet: 70 mjesta u objektu i 60 na terasi.
Parking: 20 mjesta.
]]>

Seosko gospodarstvo Pavlin nalazi se dva kilometra od središta Samobora u selu Vrhovčak. Podrum i restoran s ljetnom terasom u samom su vinogradu, okruženi sa 7000 trsova na nadmorskoj visini od 320 m. S istočne strane pogled seže na cijeli Zagreb i Veliku Goricu, a prema jugozapadu vide se obronci Plešivice i skoro cijelo Samoborsko gorje prema Žumberku, a na kraju se prema sjeveru pruža pogled na velik dio Slovenije.

U svojoj ugostiteljskoj ponudi poslužuju svoje domaće vino - graševinu, kraljevinu, zeleni silvanac, rizvanac i portugizac, te nadaleko poznati SAMOBORSKI BERMET PAVLIN, nezaobilaznu degustaciju za svakog gosta.

Od hrane poslužuje se sir s vrhnjem, suhi špek, salama, šunka, suhi sir, juhe, patka, kokoš s mlincima, teleća koljenica, meso sa žara, kao i druga domaća jela od peradi, svinjetine, teletine i divljači. U zimskom vremenu nezaobilazne su češnjofke, krvavice, pečenice s dinstanim zeljem i restanim krumpirom. Osim obiteljskog ručka organiziraju rođendane, godišnjice i razne druge proslave poput Martinja, Vincekova, Nove godine, kao i degustacije vina i bermeta za grupe turista i izletnika.

Sva hrana i vino isključivo su vlastite obiteljske proizvodnje, kao i sama posluga koja je na obiteljskoj razini.

Radno vrijeme: petak, subota, nedjelja 10:00 - 22:00, ostale dane po dogovoru
Kapaciteti: 50 mjesta
Parking: 50 mjesta]]>

Posebice su sretni oni koji su u Rakovom Potoku otkrili krčmu „Lovcu“, uz nju stali (parkiralište prostrano), u njoj predahnuli, planirali ostati možda pola sata, a (bilo unutra ili na terasi za lijepoga vremena) produžili ostanak do u sitne sate. Ljubaznost, izvrsna podvorba, a što reći za gurmane koji sanjaju slasnoga odojka. Ovdje je uistinu odojak kao san – svaki dan u svako doba.

Radno vrijeme: 7:00 - 23:00
Kapacitet: 40 mjesta
Parking: 20 mjesta
]]>

Kad se sve to znalački ukomponira u jela po starinskim receptima zamiriši kuhinja, a gosti za stolom postaju nestrpljivi. Kad domaćin gostoljubivo posluži prepune su posla žlice i vilice. Postoji nepisano pravilo da se uvijek, malo bontonski, treba jela na tanjuru ostaviti. Lako je reći, no kod "Franje" je to teško učiniti jer je svaki zalogaj preukusan. Jasno, uz dobru "koštu" - dobra kapljica.

A poželi li netko od vaših pizzu, neka samo bira. Od 13 ponuđenih, skoro ćete svaku poželjeti. Ima rješenje - svaki puta, recimo, drugu. Osim toga "Franja" je spreman željenu pizzu dostaviti u vaš dom.

Radno vrijeme: 8:00 - 23:00
Kapacitet: 120 mjesta
Parking: 30 mjesta

]]>

Na području Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" ili u njegovoj neposrednoj blizini postoje 2 penjališta - penjalište Okić koje se nalazi unutar granica Parka i penjalište Terihaji.

UPOZORENJE: PENJANJE JE OPASAN SPORT I PENJETE SE NA VLASTITU ODGOVORNOST!

Penjalište OKIĆ se nalazi na stijenama podno starog grada Okića. Na penjalištu postoji 5 sektora: Previs, Modec, Špranja i kamin, Dadin strah i Izgubljena kruška. Penjalište TERIHAJI se nalazi u neposrednoj blizini sela Gornji Terihaji i ne nalazi se unutar granica Parka.

]]>
]]> 1994. godine osnovan je Brdsko biciklistički klub Šišmiš, kao nasljednik imena Športskog društva Šišmiš iz 1902. godine, čiji članovi sve do danas održavaju tradiciju natjecateljskog i rekreativnog biciklizma u Samoboru.
Samobor kao grad, sa svojom širom okolicom i Samoborskim gorjem te Parkom prirode Žumberak u zaleđu, pruža izvrsne mogućnosti za bavljenje kako natjecateljskim, tako i rekreativnim biciklizmom. Na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje su nebrojeni kilometri staza za bicklističke vožnje. Neke od njih su i označene i iskartirane kao biciklističke rute. Za one koji se manje voze na biciklu, a htjeli bi doživjeti ljepote Samobora i njegovih parkova i trgova, najbolje je da se provozaju bicklom po širem središtu grada, te posjete brojne znamenitosti Samobora kao što su Trg kralja Tomislava, Muzej, šetnicu uz Gradnu do Vugrinščaka, Stari grad Samobor, kapelu sv. Jurja, kapelu sv. Ane...
 Oni koji se bave natjecateljskim biciklizmom ili jako aktivni rekreativci mogu se voziti (čak i uz organiziranu pratnju) po novoj cross-country (XC) stazi na kojoj će se ove godine po prvi put održati utrka 15. XC Samobor 2008. Staza se nalazi u neposrednoj blizini samog središta Samobora, na području naselja Stražnik.
]]>
]]>
Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada.  Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.

Danas u vrijeme Fašnika u Samoboru se maskiraju ljudi, a maskira se i grad: ulice, trgovi i lokali potpuno mijenjaju vanjski izgled, maske u autobusima ne plaćaju prijevoz. Centralni događaj se odvija oko pozornice na trgu gdje se predstavljaju individualne i grupne maske, dječje i seoske maske, te se najuspješnije nagrađuju, a na pozornici (od 1974. godine) odvija se i suđenje lutki Fašnik u kojem sudjeluju Fiškal (koji brani), Sudec (koji presuđuje) i Sraka koja postaje središnji lik i zaštitni znak Samoborskog fašnika. Sve se odvija u šaljivom tonu, s puno kritike na račun nekih pojava i osoba iz javnog života, a prisutni su i slobodniji tekstovi i ponašanje s aluzijom na erotiku (što je ostalo od starih obreda za plodnost). Nakon ceremonijalnog suđenja Fašnik se, kao glavni krivac za sve nevolje te godine, osuđuje na smrt. Tako ovaj, danas veliki turistički događaj završava spektakularnim spaljivanjem Fašnika na trgu.

Zato, pridružite se, jer kako su Samoborci davno rekli:
"Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik"
]]>

Hrvatsko planinarsko društvo (HPD) osnovano je 1874. u Zagrebu. Svoj prvi izlet organiziralo je na Oštrc i Plešivicu u Samoborskom gorju 17. svibnja 1875. godine. U Samoboru društvo ima povjerenika koji je 1877. dao prokrčiti stazu na Okić-grad. U popisima članova HPD do Prvog svjetskog rata nalazimo više članova Samoboraca. HPD izgrađuje 1881. piramidu na vrhu Plešivice. Akcija osnivanja podružnice HPD-a u Samoboru 1899. nije uspjela. Prema neprovjerenim podacima prve staze iz Samobora na okolna brda su markirane 1903. Do Prvog svjetskog rata HPD je markirao više staza po Samoborskom gorju. HPD je 1922. otvorio planinarsko sklonište u iznajmljenoj kući u Prekrižju Plešivičkom.

HPD "Japetić" je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjao adresu svojeg sjedišta u Samoboru. Posljednjih 30 godina prostorije Društva smještene su u ulici koja vodi u središte Samoborskog gorja, na adresi Stogradska 15.Povodom proslave 80.godišnjice društva 2003. godine, prostorije su uređene zahvaljujući zalaganjem i radom članova društva
 

]]>

Hrvatsko planinarsko društvo „Sv. Patrik” postoji od 3. siječnja je 2004. godine. Djeluje u sklopu Udruge Ekosspiritus a broji preko 150 članova. Osobitost rada društva je okupljanje i rad s mladima. U tom smislu, redoviti projekti društva su „Lijepa li si…“, koji ima za cilj upoznati mlade s raznim dijelovima domovine. Drugi važan projekt je „Nacionalnim parkovima” kroz koji se upoznaju mladi s ljepotama svih osam nacionalnih parkova. Društvo gradi planinarski dom u zaselku Samoborskog gorja, Cerini, na 360 m nadmorske visine, a samo dvadesetak minuta vožnje od samog centra Samobora.

]]>
Speleološki klub Samobor osnovan je 1. srpnja 2000. godine u Koretićima na Žumberku. Nastavlja trideset godišnju speleološku tradiciju u Samoboru započetu u Speleološkom odsjeku HPD "Japetić" osnovanom 1975. godine. Glavni dio istraživačkih aktivnosti Kluba je na području Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje", na Velebitu, Dinari, u NP Risnjak te na otocima Cresu i Lošinju.

Članovi speleološkog kluba "Samobor" su speleolozi educirani u skladu sa stoljetnom tradicijom hrvatske speleologije i suvremenim svjetskim speleološkim i tehničkim dostignućima, a bave se

·znanstvenim i stručnim speleološkim istraživanjima (geomorfološkim, geološkim, hidrogeološkim, speleoronilačkim, ekološkim, meteorološkim, biološkim, arheološkim i dr.),

·obavljanjem topografskih, geodetskih, fotografskih i video snimanja speleoloških objekata,

·kontinuiranim obrazovanjem i usavršavanjem znanja,

·populariziranjem speleologije, istraživanja, znanstveno-stručnog rada i tehničke kulture,

·organiziranjem speleoloških škola i tečajeva na više razina,

·organiziranjem skupova, radionica i predavanja

·zaštiti krša i speleoloških objekata uz kontinuirani monitoring i suradnju s nadležnim tijelima i institucijama

]]>

Brdsko biciklistički klub Šišmiš Samobor (BBK Šišmiš Samobor) osnovan je 03. svibnja 1994. godine. Danas je BBK Šišmiš daleko najstariji aktivni brdsko biciklistički klub u Hrvatskoj. Ime kluba preuzeto je od Sportskog društva Šišmiš koje je u Samoboru osnovano davne 1902. godine, a u čijem radu je djelovala i biciklistička sekcija.

Prvi predsjednik kluba bio je Roman Vuković, svestrani samoborski sportaš i svakako najveća legenda našeg kluba. Tajnik je bio Goran Škugor, također iz Samobora.
HGSS). To su Roman Vuković ,Tomica Bošnjak i Božo Nikl.
 

Osnovna karakteristika i tradicija Šišmiša su i bavljenje i drugim outdoor sportovima poput planinarenja, alpinizma, turnog skijanja, sportskog penjanja, speleologije i sl. Također, do sada su tri člana našeg kluba postali članovi Hrvatske Gorske Službe Spašavanja (

 

]]>
Pravo mjesto za sve one koji se žele opustiti u predivnom i opuštajućem ambijentu, te uživati u pizzama koje na Vaš stol stižu iz krušne peći.  U ponudi je također i bogat izbor tjestenina i raznih salata, te jela ispod peke. Poseban trud koji ulažemo u pripremanje naših pizza garancija su vašeg zadovoljstva. Pažljivi odabir i bogatstvo sastojaka, te vrhunska krušna peć sve su što vaše nepce treba. Samo Vas jedan poziv dijeli od fantastičnog gastronomskog iskustva!

Na četiri naručene, peta je besplatna.

Radno vrijeme: svaki dan od 10:00 - 24:00, nedjeljom i blagdanima zatvoreno.
]]>
Usavršavajući kuharsko umijeće, posebno izučavajući umijeće spravljanja pizza, odlučili smo se da sve stečeno znanje i iskustvo pretočimo u dostavu pizza Still.

Već godinama pravimo i dostavljamo pizze, tjesteninu i roštilj. Naručite Vaše jelo putem Interneta pri ćemu osvajate bodove i besplatne narudžbe.

Znanje, iskustvo, kvalitetni sastojci, provjerena receptura i zrno ljubavi čini da je Still pizza najbolja pizza u Gradu . Provjerite!! U slast!

Naručujte on line 4 dana u tjednu putem interneta i 5. imate gratis!

Radno vrijeme: Radnim danom i subotom od 9:00 - 23:00, nedjeljom  i praznikom od 14:00 - 22:00
]]>
Plesni studio Bailatino otvoren je 2008. godine a djeluje na području Samobora i šire okolice. Bavi se organizacijom plesnih tečajeva, plesne rekreacije, događanja, animacija te raznih nastupa. Organizira tromjesečne tečajeve društvenih, standardnih i latinskoameričkih plesova te salse, ubrzane tečajeve za mladence i maturante te tečajeve plesa za djecu, a otvorena je svim dobnim skupinama.

]]>

Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i radu u turizmu kao i kompetentnom osoblju, agencija svojim klijentima već niz godina stoji na

raspolaganju u odabiru savršenog godišnjeg odmora bilo to  ljetovanje, zimovanje, autobusno  ili zrakoplovno putovanje!
Agencija surađuje samo s provjerenim poslovnim partnerima vođenim isključivo kvalitetom a u ponudi se nalaze putovanja svih vodećih

turoperatora, kao i posebno kreirana putovanja po želji turista.
Također, kao franšizna poslovnica Atlas Airtoursa nude se proizvodi iz njihove bogate palete po najpovoljnijim uvjetima na tržištu. Za

poslovne i privatne korisnike može se aći široka ponuda hotela diljem Europe i svijeta kao i avio karte po pristupačnim cijenama.
U ponudi putovanja agencije možete pronaći:
•    odmori, ljetovanja, zimovanja, skijanja u Hrvatskoj i Inozemstvu
•    posjeti izložbama, sportskim i kulturnim događanjima
•    organizacija kongresa, seminara i incentive putovanja
•    grupna i individualna Europska i daleka putovanja
•    wellness programi, prigodna i tematska putovanja
•    tečajevi stranih jezika
•    ponuda hotela u Europi i svijetu
•    prodaja ulaznica za koncerte, evente, sportske susrete
•    prodaja zrakopovnih karata
 Vođeni misijom pružanja kvalitetne usluge zahvaljujući našoj fleksibilnosti svaki će Vaš upit biti tretiran s posebnom pažnjom.


]]>
Slijedeći trendove, ljeti je poslovna orijentacija agencije na pustolovni turizam. Tako se od ovog ljeta u novootvorenom Karaula adventure centru nude razni pustolovni sadržaji uz organizaciju smještaja i izleta za posjetitelje otoka CRESA.
Agencija ima rent a car a kao subagent Kompasa prodaju se svi ostali turistički aranžmani.
]]>
Upravo u srcu stare gradske jezgre Samobora, na baroknom trgu kralja Tomislava, lociran je caffe bar „Saramasi“. Arhitektura 19. stoljeća savršeno je dekorirana modernim elementima stakla i maramora,  što prostoru daje magični sjaj i svjetsku ljepotu. Interijer prostora inspiriran je bogatom prošlosti Samobora s tematski oslikanim replikama crteža Branka Šenoe i stihovima  pjesnika Stanka Vraza.
Svakog dana od ranog jutra do kasno u noć,  možete živati u ugodnom samoborskom ambijentu na terasi caffe bara Saramassi i provoditi sate u ispijanju kave vrhunske arome i najkvalitetnijim čajevima. Poslovna filozofija Saramassi tima, uz  vrhunsku uslugu i ljubaznost, uključuje porculansko i keramičko posuće, prekrasno dizajnirane tanjuriće i šalice, male ovalne poslužavnike i srebrne čajnike. U cilju osiguranja izvrsne atmosfere, nude se božanstveni delikatesni kolači, torte i kremšnite koji se izrađuju ručno od najfinijih sastojaka,  uz raznovrsnu ponudu pića, šampanjca i vina a možete se rashladiti  sladoledom i kesten pireom.
Kvalitetom usluge i uvijek ljubazni „Saramassi tim“ privlači i okuplja na druženje različite generacije i garantira nezaboravne trenutke u Samoboru.
]]>
Upravo u srcu stare gradske jezgre Samobora, na baroknom trgu kralja Tomislava, lociran je caffe bar „Saramasi“. Arhitektura 19. stoljeća savršeno je dekorirana modernim elementima stakla i maramora,  što prostoru daje magični sjaj i svjetsku ljepotu. Interijer prostora inspiriran je bogatom prošlosti Samobora s tematski oslikanim replikama crteža Branka Šenoe i stihovima  pjesnika Stanka Vraza.
Svakog dana od ranog jutra do kasno u noć,  možete živati u ugodnom samoborskom ambijentu na terasi caffe bara Saramassi i provoditi sate u ispijanju kave vrhunske arome i najkvalitetnijim čajevima. Poslovna filozofija Saramassi tima, uz  vrhunsku uslugu i ljubaznost, uključuje porculansko i keramičko posuđe, prekrasno dizajnirane tanjuriće i šalice, male ovalne poslužavnike i srebrne čajnike.
U cilju osiguranja izvrsne atmosfere, nude se božanstveni delikatesni kolači, torte i kremšnite koji se izrađuju ručno od najfinijih sastojaka,  uz raznovrsnu ponudu pića, šampanjca i vina a možete se rashladiti  sladoledom i kesten pireom.

Kvalitetom usluge i uvijek ljubazni „Saramassi tim“ privlači i okuplja na druženje različite generacije i garantira nezaboravne trenutke u Samoboru.

 

 

]]>
Suvenirnica se nalazi u sklopu prostora Turističke zajednice grada Samobora kao dodatna ponuda u turističkoj promidžbi Grada. 

Asortiman suvenira vrlo je raznovrstan, s maštovitim predmetima dojmivih oblika i motiva. Naime, na policama se mogu pronaći keramički predmeti, oslikano staklo, licitari, knjige o Samoboru, majice, ali i razglednice i planinarske karte Samoborskog i Žumberačkog gorja.

Kako se to obično kaže, nađe su tu za svakog ponešto i za svačiji novčanik. Primjerice, razglednice se prodaju po 3 kune, licitari od 5 kuna naviše, a oni najskuplji suveniri koštaju oko 200-tinjak kuna.

Radno vrijeme ureda: 8:00 do 19:00 sati radnim danom, subotom od 9:00 do 17:00, a nedjeljom i praznikom od 10:00 do 17:00 sati.

]]>
Suvenirnica obrta „Srčeko“ nalazi u samom središtu Samobora, na njegovom glavnom trgu - Trgu kralja Tomislava. Vlasništvo je Silvane Krajačić a osnovna djelatnost je izrada i prodaja suvenira. Nudimo Vam  ručno oslikane suvenire kao originalne poklone za rođendane, obljetnice, vjenčanja i za sve druge prigode kada želite iskazati ljubav i pažnju prema osobama koje Vam nešto znače:
o slike na staklu s motivima licitarskog srca s upisanim tekstom prema Vašoj želji
o slike na staklu odabranih motiva Samobora
o oslikana licitarska keramička srca na magnetu i vrpci na koja upisujemo imena i poruke
o vinske setove, aperitiv setove
o oslikane boce, vrčeve, čaše, soljenke, vaze, svječnjake, keramičke šalice ...
o magnete s umjetničkim fotografijama najljepših motiva Samobora
o Samoborske mađarice
o suvenir kalendare
o suvenir fotomonografiju o kulturnoj baštini samoborskog kraja
Ujedno Vas savjetujemo prilikom odabira te Vam omogućujemo da i Vi osobno sudjelujete u kreiranju odabranog poklona.
SUDJELUJTE I SAMI U IZRADI SVOG SUVENIRA !

Radno vrijeme: radnim danom 9:00 do 13:00 i 17:00 do 19:0; subota 9:00 do 13:00

]]>

I prije polaska u Samobor skoro svatko spominje kako će obići ponešto, ali nipošto neće zaobići ili, ne daj Bože, zaboraviti slast čuvenih samoborskih kremšnita.

Možda će netko tvrditi kako je kolač kolač. Kako je kremšnita jednostavno tanko lisnato tijesto gore i dolje, a između drhtava zlatnožuta slatkoća. Možda će stoga mnoge domaćice i same pripremiti kremšnite i ponuditi ih svojima u slast… ali nepci pravih znalaca otkrit će tek u samoborskim kremšnitama ono nešto… Što? Nešto neizrecivo, ali jedinstveno.
Možete imati drevne recepte za izradu ovih poslastica, možete pribaviti najbiranije namirnice, ali nije to - to! Ljubazne pripremačice pravih samoborskih kremšnita rado će Vas uputiti u najveći dio načina pripremanja ovog vrsnog kolača, no malu - veliku tajnu ipak će sačuvati kako biste u samoborskoj kremšniti otkrivali što je to što ju razlikuje od drugih i sličnih. U tome je draž samoborske kremšnite, uistinu samo u Samoboru.

Toliko su poznate da u mnogim gradovima vole istaknuti ime ovog kolača sa "samoborskim" dodatkom, ali ubrzo biva razotkriven surogat. Samoborske kremšnite spominju se u Njemačkoj, Francuskoj, Americi…

U Samoboru su najtraženiji kolač, čeka ih se u redovima, puna kutija se obavezno nosi kući, na radost svojima. Prava princeza samoborskih kolača. Kušajte je u kavani "Livadić" ili se uvjerite u slastičarnici "U prolazu" kako se mimoilaze brojni gosti noseći kremšnite na tanjurićima ili u kutijama. Kušajte i Vi zašto.
]]>

Najljepše samoborsko šetalište i šumovit park nalazi se na brdu Tepec. Tu je kapelica sv. Ane (po kojoj je šetalište dobilo ime), a nešto više prema vrhu brda sv. Juraj. Šikaru, koja je nekad prekrivala današnji park Anindol, dao je 1883. god očistiti i urediti (zasaditi crnogoricu i bjelogoricu, grmlje, napraviti šetnice, posaditi cvijeće itd.) načelnik grada, Šmidhen.

Iznad kapelice sv. Ane uređeno je plesalište ("tanc-plac"), a između sv. Jurja i sv. Ane prigodom proslave 1900 god. spasenja po Isusu Kristu, podignut je 1933. god. kameniti Križni put s 14 postaja urešen reljefnim slikama i kalvarijom.

]]>

Fundus Muzeja sadrži raznorodne zbirke s materijalom koji svjedoči i pripovijeda priču o kontinuitetu života na ovom prostoru. Geološka zbirka sadrži fosilno blago, stijene i pijeske koje dočaravaju nekadašnje podmorje i kopno ovog kraja. Arheološka zbirka sadrži kamene izrađevine paleolita i neolita, ostatke materijalne kulture kasnobrončanog i željeznog doba i nalaze iz doba rimskog carstva (1.-5. st.).

Kulturno-povijesna zbirka Samoborskog muzeja pokazuje razvoj Samobora od 1242. godine, od kada i datira povelja Bele IV. (original se čuva u Muzeju), te kroz izvorne isprave posjetitelju govori o sukobima "slobodnog trgovišta" i vlastelinstva iz utvrđenog Starog grada. Zbirka posvećena znamenitom vlasniku dvorca skladatelju Ferdi Livadiću, uz glasovir na kojem je skladana budnica "Još Hrvatska nij' propala", ima rukopise vezane za njegov život i rad te predmete vezane i za druge ličnosti Hrvatskog narodnog preporoda. Stoljetno gospodarstvo Samobora prikazano je predmetima iz rudarske i cehovske zbirke te zbirke stakla iz tvornice Osredek osnovane 1839. godine.
Umjetnička zbirka sastoji se od portreta znamenitih Samoboraca, sakralnih djela, skulptura, pejzaža, veduta i grafika te brojnih djela umjetničkog obrta.
Etnografska zbirka smještena u kućici pored Livadićeva dvorca sadrži narodne nošnje te predmete narodnog rukotvorstva vezane uz život u samoborskim selima.
]]>

Župna crkva sv. Anastazije spominje se već 1334. god., a današnju novu crkvu Samoborci su podigli između 1671. i 1675. god. Svojim je sredstvima izgradnju pomagala grofica Ana Jelisava Auersperg- supatrona crkve. Ona je sklopila ugovor o gradnji s mariborskim graditeljem talijanskog porijekla Hansom d'Alliom 14. III. 1671. Crkva je građena po uzoru na isusovačku crkvu sv. Katarine u Zagrebu (najljepša barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj) u ranobaroknim i manirističkim stilskim karakteristikama. Posvećena je 1688. jer je tada bila opremljena njena unutrašnjost. Novi inventar, uz oltare i slike, izveden je u Grazu 1896. god. Zagrebački slikar Marko Antonini prvi je oslikao zidove crkve 1897. god. Pročelje crkve rastvoreno je renesansnim oblikovanim portalom, a zvonik (visok 36 metara) ima baroknu kapu.

Raspored služenja misa: nedjeljom i blagdanima u 8:00, 9:30, 10:30 i 18:00 sati, radnim danom u 18:00 sati; Uredovno vrijeme župnog ureda je: utorak-petak: 9,00 – 11,00 i 15,00 – 17,00]]>

Ne može biti razočaranih koje očaraju lignje, škampi, lazanje, biftek s raznim umacima, pizze kojima treba i imena pamtiti, a koje možete i doma naručiti.

Jednom riječju, sve je izvrsno: atraktivna zgrada izvana, raskošna unutrašnjost i jela i pića na visini. Sve najbolje!

Radno vrijeme: 07:00 - 24:00
Kapacitet: 80 mjesta
Parking: 50 mjesta
]]>

Dvorana za blagovanje je nešto što smo samo sanjali ili u starim filmovima gledali: masivni namještaj, kamin u kojem pucketaju klade, starinsko posuđe u ormarima, oruđe etnografske vrijednosti po zidovima. A tada priča s jelovnika. Ponuda je raznovrsna, izvrsna, a najvažnije je da je sve prirodno, onakvo kakvo je niklo u vrtu, uzgojeno za zdravu ishranu. Uostalom, treba zaviriti u
podebelu knjigu dojmova, pa pročitati o zadovoljstvu onih koji su ovo mjesto otkrili kao biser netaknute prirode, dolazeći ovamo iz cijele zemlje, od Istre do Dubrovnika.

Ovdje jednostavno ne može nikome biti dosadno. Bilo da se zabavlja s društvom oko stola, bilo da u okolici traži i pronalazi gljive, bere čajeve, šeće, planinari, druži se s domaćim životinjama ili koristi usluge konjičkoga kluba. Kada se umorite od ljepote i svježeg zraka, oni koji žele moći će pravi odmor i duboki san pronaći u postelji jednog od bungalova - također uređenih i opremljenih po ukusima svjetskih eko naselja.

Radno vrijeme: 10:00 - 22:00
Kapaciteti: 300 mjesta
Smještajni kapaciteti: 7 dvokrevetnih soba i 5 bungalova
Parking: 100 mjesta]]>


Dom je udaljen od Samobora 10 km i do njega je moguće doći osobnim automobilom ili autobusom (Samoborček) koji vozi na relaciji Samobor - Smerovišće - Lipovec. Od doma kreću planinarski putevi prema Japetiću, Velikom Lovniku, Oštrcu, Velikom Dolu i starom gradu Lipovcu.

Radno vrijeme:

vikendom 9:00 - 21:00,
zatvoreno: radne dane
Kapacitet: 60 sjedećih mjesta
Prilaz autom: da            
Udaljenost pješice: stari grad Lipovec 30 min, Oštrc 1:30, Japetić 1:30, Dragonoš 1:30, Cerinski vir 1:00 h, pl. dom "Žitnica" 1:50 , pl. dom "Velik dol" 50 min, pl. dom "Željezničar" 1:20, gostinjac "Sv. Bernard" 1:40

 

]]>

Pitajte u bilo kojem dijelu naše Lijepe za "Lavicu" i većina će to čuveno ugostiteljsko ime povezati sa Samoborom. Tradicija i kvaliteta učinile su tijekom vremena svoje. "Lavica" je "Lavica", sinonim samoborske ponude.

Mjesto je, znate, takvo da se ne može ljepše naći: u starom parku, među platanama, uz plemićku kuriju Livadićevih, uz potok Gradnu, ispod čuvenog samoborskog šetališta. Idealno.

Unutra je restaurant s čuvenom "Lavica" kuhinjom: samoborski specijaliteti, jela s roštilja, čobanac, janjetina lešo, biftek "carpaccio", pa juhe, pa salate, pa slastice, pa... I izvrsna vinska karta.

Sve sobe hotela Lavica su opremljene novim namještajem, kupaonicama sa SOS signalizacijom, TV prijemnikom, telefonom sa mogučnošću direktnog biranja i minibarom. Na raspolaganju Vam stoje jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe.

Za konferencije, bankete, velike poslovne susrete i prezentacije na usluzi Vam stoji multi funkcionalna i klimatizirana kongresna dvorana hotela Lavica. Dvorana je fleksibilna i ovisno o potrebama može primiti do 300 uzvanika. U standardnu opremu dvorane ulaze i sva najnovija tehnička i vizualna pomagala.

Radno vrijeme hotela:

07:00 - 24:00
Radno vrijeme restorana: 07:00 - 22:00
Smještajni kapaciteti: 70 ležajeva Kapacitet restorana: 80 mjesta
Parking: 100 mjesta]]>
 
Današnji izgled trga zaokružen je 1910. god. izgradnjom zgrade Samoborske štedionice. 1925. godine trg dobiva današnje ime "Trg kralja Tomislava", inspirirano obilježavanjem 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva. Do 1891. god. zove se samo "Plac", a u razdoblju 1891.-1925. "Trg Leopolda Salvatora".

Sve zgrade na trgu su zaštićeni spomenici kulture I. kategorije.]]>
Slastičarna U prolazu smještena je na glavnom samoborskom trgu, a poznata je osobito po samoborskoj kremšniti, koja je najtraženiji kolač i izraz tradicije Samobora. Stotinjak se godina kremšnita priprema u Samoboru po prokušanom i dokazanom receptu. Proslavio ju je napose, a i ona njega, Đuro Lukačić. Kremšnite pripremljene po njegovom receptu, kraljica su kolača Slastičarne „U prolazu“. Samoborske kremšnite su vjerojatno jedine na svijetu koje se jedu dok su tople. Za razliku od ostalih, one su pjenaste jer sadrže minimalnu količinu brašne, no to ne znači da su kalorične.
 
Osim slatkih delicija, u ugodnom kutku kušaonice vina, vinoznalcima se nudi chardonnay, cabernet souvignon, graševina te ostala kvalitetna vina.

Radno vrijeme: 7:00 - 23:00 
Kapaciteti: 50 mjesta 
 

]]>
Informacije o turističkim vodičima mogu se dobiti u Turističkoj zajednici Grada Samobora, Trg kralja Tomislava 5, Samobor, tel. 3360 044, putničkoj agenciji GO Atlas Airtours, Ljubičin prolaz 2, Samobor, tel:  3335 688 te putničkoj agenciji Autoturist Park, na recepciji hotela Lavica, Ferde Livadića 5, Samobor, tel: 3324 946.

]]>
]]>

Radno vrijeme:  radnim danom: 09:00-18:00

]]>
]]>

Radno vrijeme:  pon – pet: 08:00 - 19:00, sub: 08:00 - 12:30


]]>

Radno vrijeme: pon-pet 7:30-19:30 , sub 7:30-12:30

]]>

Samoborska muštarda i bermet su samoborski, ili nisu niti muštarda niti bermet.
Bermet je aperitiv profinjene arome i okusa koji se dobiva posebnim načinom pripreme od odabranih sastojaka južnog voća, trava (hm...hm.. samo mu g. Vojko Filipec dušu poznaje), crvenog vina i... Sretnici mogu samo kušati, uživati, pohvaliti i uvijek ponovo poželjeti sebi i svojima. U novije vrijeme proizvodnjom bermeta bavi se i vinogradarstvo i vinarstvo Pavlin.

Muštarda pak, je nešto što uzaludno pokušavaju tvornički senfovi raznih zvučnih imena zamijeniti i nadomjestiti. Nikako i nikada. Samo g. Dubravko Filipec zna recept prave samoborske muštarde, saznavši je od oca Josipa. Kušajte je, pikantno ljutu, ugodno kiselkastu, čvrstog mirisa... Uostalom, muštarda nije za opisivanje, nego za uživanje! Na primjer, s kuhanom govedinom ili češnjofkama.
]]>

Stoljetna tradicija samoborskog kristala ispunjavala je vitrine i stolove poznavatelja pravih vrijednosti diljem svijeta. Eto i danas s istim žarom, umijećem i ljubavlju kristalne predmete oblikuje i urešuje g. Tuk u Langovoj ulici. Nažalost jedan, ali vrijedan. Vrijedan i poštovanja jer nastoji i dalje sačuvati uspomenu i produžiti u trajanje vrijednost kojom se Samobor desetljećima ponosio pred svijetom.

Radno vrijeme: 8:00 - 20:00 radnim danom, subotom 8:00 - 14:00]]>

Radno vrijeme: vikendom i blagdanom i po najavi.
Kapacitet: 14 ležajeva
Prilaz autom: da

Udaljenost pješice: stari grad Okić 10 min, Galgovo 1h30, Samobor 2h15, Klake 40 min, vrh Plešivice 1h50, planinarski dom Žitnica 5h
Kontakt: Stjepan Jandrečić: tel. 01/3361758, mob. 091/8909624

]]>

Autobusna linija 155

Radni dan:


SAMOBOR - Sv. Nedelja - ZAGREB (autobusni kolodvor)

Polasci iz SAMOBORA:
*4.10 *4,40 *5,05 *5,25 5,40 6,00 6,20 6,30 *6,35 6,50 7,05 7,30 7,45 8,10 *8,35 *8,55 *9,20 *9,45 *10,10 *10,35 *10,55 *11,20 *11,40 *12,05 12,40 13,10 13,30 13,55 14,15 14,45 15,15 15,35 *15,50 16,20 16,40 17,05 17,20 18,00 18,20 18,40 *19,00 19,25 19,50 *20,10 *20,35 *21,00 *21,45 *22,15 *23,00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
*4,40 5,40 *6,35 7,30 *8,55 *9,45 *10,55 12.05 12.40 13.55 15,50 *16.00 16,40 *17.20 18,00 18,40 19,50 *20,35 *21,45 *22,15

Polasci preko Kerestinca:
*9,20 *11,40 14,15 *21,00

Polasci iz A.K.ZAGREB:
*4,55 *5,40 6,00 6,15 6,30 6,50 7,10 7,25 7,40 7.45 7,50 8,00 8,30 8,40 *9,10 *9,35 *9,55 *10,20 *10,45 *11,10 *11,35 *11,55 *12,20 12,40 13,10 *13,40 14,15 14,30 14,55 15,20 15,45 16,10 *16,30 17,00 17,20 17,40 *18,00 18,25 *18,50 19,15 *19,35 20,00 20,20 *20,50 *21,10 *21,30 *22,00 *22,35 *23,05 *23,45

Polasci preko Novaka i Rakitja:
*4,55 *5,40 6,30 8,30 *9,35 *10,20 *11,35 *12,20 13.10 13.40 14,15 14.55 16,30 17.20 *18,00 *18,50 *19,35 *20,50 *22,35 *23,05 *23.45

Polasci preko Kerestinca:
7,40 *11,55 19,15 *21,30

NAPOMENA:
* vozi preko Ljubljanice;
 

Subota:

Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.10 4.50 5.10 5.40 6.00 6.40 7.00 7.20 7.45 8.15 8.40 9.10 9.45 10.15 10.40 11.10 11.45 12.15 12.35 12.50 13.05 13.40 14.15 14.35 15.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.50 21.30 22.15 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.10 5.10 6.00 6.40 7.45 8.40 9.45 10.15 11.45 12.50 14.15 15.05 16.00 18.00 19.00 20.50 22.15

Polasci preko Kerestinca:
7.00 9.10 11.10 14.35 15.30 17.00 20.00 21.30 23.00

Polasci iz A.K. ZAGREBA:
**0.35 **3.35 5.00 5.40 6.00 6.30 7.00 7.40 8.00 8.20 8.45 9.15 9.40 10.10 10.45 11.15 11.40 12.05 12.40 13.15 13.35 13.50 14.05 14.30 15.05 15.35 16.05 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.45 22.20 23.05 23.45

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.00 7.40 9.15 10.45 11.15 11.40 12.40 13.35 14.30 15.05 17.00 18.30 20.00 21.00 23.45

Polasci preko Kerestinca:
6.30 8.00 10.10 12.05 15.35 16.30 18.00 19.30 20.30 22.20
 

Nedjelja i blagdani:

 Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.40 5.10 6.00 6.30 7.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.10 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.40 6.00 7.00 8.00 9.30 11.00 12.30 13.30 14.30 16.00 17.00 18.00 19.00 21.00 23.00

Polasci preko Kerestinca:
5.10 6.30 12.00 20.30 22.10

Polasci iz ZAGREBA (A.K.):
**0.35 **3.35 5.25 6.00 7.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.00 22.30 23.00 23.45

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.00 7.30 9.00 10.30 12.00 13.00 14.30 16.00 17.30 18.30 19.30 20.30 22.00 23.45

Polasci preko Kerestinca:
7.00 8.00 10.00 16.30 21.30 23.00

NAPOMENA:
Subotom i nedjeljom svi autobusi voze preko Ljubljanice;
** vozi trasom noćne linije: A.K. SAMOBOR - SV.NEDELJA - PODSUSED (veza na noćne linije ZET-a)
Autobusna linija 153
SAMOBOR - Sv. Nedelja - LJUBLJANICA

Polasci iz SAMOBORA:
*4.10 *4,40 *5,05 *5,25 5,50 6,15 6,35 7.00 7,15 7,35 7,55 8,15 *8,35 *8,55 *9,20 *9,45 *10,10 *10,35 *10,55 *11,20 *11,40 *12,05 12,20 12,55 13,30 13,55 14,20 14,50 15,15 15,40 *15,50 16,30 16,55 *17,20 17,50 18,25 *19,00 19.30 *20,10 *20,35 *21,00 *21,45 *22,15 *23,00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
*4.40 6.15 *6.35 7.15 *8.55 *9.45 *10.55 *12.05 13.30 14.20 *15.15 *15.50 17.20 *20.35 *21.45 *22.15

Polasci preko Kerestinca:
6.35 7.35 *9.20 *11.40 13.55 16.30 18.25 *21.00

Polasci iz LUBLJANICE:
5,05 5,55 6,25 7,05 7.25 7,40 8,00 8,25 8,35 8,45 9,25 9,50 10,10 10,35 11,00 11,25 11,50 12,10 12,35 13,10 13,35 13,55 14,20 14,50 15,20 15,45 16,05 16,30 16,45 17,20 17,40 18,15 18,40 19,05 19.25 19,50 20,20 21,05 21,25 21,40 22,15 22,45 23,15 23,55

Polasci preko Novaka i Rakitja:
5.05 5.55 7.05 7.40 8.45 9.50 10.35 11.50 12.35 13.55 14.20 15.20 16.05 16.45 18.15 19.05 19.50 21.05 22.45 23.15 23.55

Polasci preko Kerestinca:
12.10 14.50 15.45 21.40

NAPOMENA:
* autobusi polaze s perona za ZAGREB (autobusni kolodvor)
 

Subota:

Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.10 4.50 5.10 5.40 6.00 6.40 7.00 7.20 7.45 8.15 8.40 9.10 9.45 10.15 10.40 11.10 11.45 12.15 12.35 12.50 13.05 13.40 14.15 14.35 15.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.50 21.30 22.15 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.10 5.10 6.00 6.40 7.45 8.40 9.45 10.15 11.45 12.50 14.15 15.05 16.00 18.00 19.00 20.50 22.15

Polasci preko Kerestinca:
7.00 9.10 11.10 14.35 15.30 17.00 20.00 21.30 23.00

Polasci iz LJUBLJANICE:
**0.35 **3.35 5.10 5.50 6.10 6.40 7.10 7.50 8.10 8.30 8.55 9.25 9.50 10.20 10.55 11.25 11.50 12.20 12.55 13.25 13.45 14.00 14.15 14.40 15.15 15.45 16.15 16.40 17.10 17.40 18.10 18.40 19.10 19.40 20.10 20.40 21.10 21.55 22.30 23.15 23.50

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.10 7.50 9.25 10.55 11.25 11.50 12.55 13.45 14.40 15.15 17.10 18.40 20.10 21.10 23.50

Polasci preko Kerestinca:
6.40 8.10 10.20 12.20 15.45 16.40 18.10 19.40 20.40 22.30

Nedjelja i blagdani:

 

 Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.40 5.10 6.00 6.30 7.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.10 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.40 6.00 7.00 8.00 9.30 11.00 12.30 13.30 14.30 16.00 17.00 18.00 19.00 21.00 23.00

Polasci preko Kerestinca:
5.10 6.30 12.00 20.30 22.10

Polasci iz LJUBLJANICE:
**0.35 **3.35 5.35 6.10 7.10 7.40 8.10 8.40 9.10 9.40 10.10 10.40 11.10 11.40 12.10 12.40 13.10 13.40 14.10 14.40 15.10 15.40 16.10 16.40 17.10 17.40 18.10 18.40 19.10 19.40 20.10 20.40 21.10 21.40 22.10 22.40 23.10 23.50

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.10 7.40 9.10 10.40 12.10 13.10 14.40 16.10 17.40 18.40 19.40 20.40 22.10 23.50

Polasci preko Kerestinca:
7.10 8.10 10.10 16.40 21.40 23.10

NAPOMENA:
Subotom i nedjeljom svi autobusi polaze s perona za ZAGREB (autobusni olodvor);
** vozi trasom noćne linije: A.K. SAMOBOR - SV. NEDELJA - PODSUSED (veza na noćne linije ZET-a)

 

 Autobusna linija 156
SAMOBOR - Strmec - ČRNOMEREC

 

Radni dan:

Polasci iz SAMOBORA
4.20 4.40 5.00 5.15 5.30 5.45 6.00 6.10 6.30 6.45 7.05 7.30 7.50 8.15 8.45 9.15 9.45 10.15 10.45 11.15 11.45 12.00 12.25 12.50 13.10 13.30 13.55 14.20 14.45 15.05 15.25 15.40 16.15 16.45 17.05 17.45 18.15 18.40 19.00 19.20 19.50 20.30 21.00 21.40 22.20 22.50

Polasci iz ČRNOMERCA: 5.00 5.20 5.45 6.05 6.25 6.45 7.00 7.20 7.40 8.00 8.20 8.40 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.25 12.45 13.10 13.35 14.00 14.20 14.40 15.05 15.30 15.55 16.15 16.35 17.00 17.30 17.55 18.30 19.00 19.30 19.45 20.15 20.50 21.30 22.10 22.30 23.00 23.30

Subota:

Polasci iz SAMOBORA:
4.20 4.45 5.15 5.40 6.05 6.25 6.45 7.10 7.35 8.00 8.25 8.50 9.10 9.35 10.00 10.30 10 55 11.25 12.00 12.25 13.00 13.30 13.50 14.20 15.00 15.30 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.20

Polasci iz ČRNOMERCA: 5.05 5.25 5.55 6.25 6.50 7.10 7.30 8.00 8.25 8.50 9.15 9.40 10.05 10 30 10.50 11.15 11.40 12.10 12.45 13.10 13.40 14.15 14.35 15.00 15.40 16.15 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.25 23.15

Nedjelja i blagdani:

 

 Polasci iz SAMOBORA:
4.45 5.15 6.10 7.20 8.30 9.40 10.50 12.00 13.10 14.20 15.30 16.40 17.50 19.00 20.10 21.20 22.15

Polasci iz ČRNOMERCA: 5.30 6.15 7.20 8.30 9.40 10.50 12.00 13.10 14.20 15.30 16.40 17.50 19.00 20.10 21.15 22.20 23.00

 

 

Radni dan:

]]>

Turnir s konjanicima, streličarima i mačevaocima završava gozbom s jelima pripremljenim po starim receptima. Održava se uvijek na prvi dan mjeseca ožujka.

Pokrovitelj manifestacije je Grad Samobor, organizatori Samoborski muzej, Vitezovi Zelingradski, Turistička zajednica Grada Samobora i Udruga Oživljena povijest, a suorganizator Komunalac.

]]>

Nevelik istoimeni hotel svojim luksuzno opremljenim sobama, sa satelitskom i lokalnom TV, izravnim telefonskim linijama i prostranim kupaonicama, pružit će svakom gostu istinski mir i potpun odmor. I ovdje se vodilo brige da namještaj bude takav da pruži osjećaj topline obiteljskog prostora.

Bogata gastronomska ponuda, te neograničen izbor pića i napitaka, od biranih aperitiva do izvrsnog kapučina ili slastica, s pravom privlače u ovaj ambijent izbirljive - kojima za uzvrat srdačni domaćini pružaju samo najbolje, želeći da kroz ove prostore gosti ponesu lijepu sliku o Samoboru.

Radno vrijeme: kavana 8:00 - 24:00, hotel 0:00 - 24:00
Smještajni kapaciteti: 23 sobe (48 ležajeva)

]]>

Sljedeće ugodno iznenađenje bit će svima oko stola kada vrsni kuhari upute iz kuhinje, prema vašim željama, kućne specijalitete, miomirisne slatkovodne ribe na razne načine pripremljene uz prikladne priloge i pikantna birana pića i slastice.

Umornima od šetnje, doista će svima ova tečna jela biti u slast. Pa i oni kojima su omiljeli gastronomski specijaliteti od žaba, doći će na svoje.

Toliko će vam se ovdje svidjeti da će mnogi poželjeti boravak produžiti do kasno u noć, pa i do jutra. Možda i dan, dva. Zašto ne? Ugodne i udobne sobe pružit će čar dobrog odmora, lijepog sna.

Radno vrijeme hotela: 00:00 - 24:00
Radno vrijeme objekta: 7:00 - 24:00
Smještajni kapacitet: 24 kreveta (12 soba)
Kapacitet restorana: 100 mjesta u objektu i 100 na otvorenom
Parking: 200 mjesta]]>

U crkvi se nalazi bogat umjetnički izuzetno vrijedan barokni inventar i umjetnine: monumentalna iluzionistička freska u svetištu s prikazom Uznesenja Marijina (1752. god. naslikao slovenski slikar Franc Jelovšek), oltarne pale autora Valentina Metzingera (nastale između 1734. i 1735. god) te oltari, propovjedaonica i kipovi kipara franjevaca D. Hoffera, J. Schwaigera i S. Aschpachera. Na koru su orgulje iz 1738. godine kao i korske klupe.

Samostan franjevaca provincije sv. Čirila i Metoda jedan je od najvećih u sjevernoj Hrvatskoj. Samostanska knjižnica čuva vrijedna djela od kojih su tri inakunabule tj. knjige koje su štampane od 1455. do 1500. godine. Tu je i vrijedno crkveno posuđe, velika pokaznica iz 1766. godine.

Raspored svetih misa: nedjeljom u 7:30, 9:30, 11:30 i 18:30, a radnim danom u 6:30 i 18:30.
]]>

Galerija je otvorena u studenom 2006. godine i predstavlja relevantnu i respektabilnu ustanovu za likovne umjetnike i publiku.
]]>

Vugrinščak je smješten u podnožju brda Tepec a nadovezuje se na Šetalište dr. Franje Tuđmana (koje kreće od hotela Lavica, a završava na obodnici parka iza Muzeja), koje vodi šetače iz centra grada:
1. u podnožje Starog grada ili do crkve sv. Mihalja,
2. do športskih objekata (tenis terena ili bazena),
3. do ugostiteljskih objekata (u blizini su krčma “Gabreku 1929." i bistro “Vugrinščak”).
]]>

Na adresi Trg kralja Tomislava 2 nekada se nalazio prvi samoborski hotel 'K gradu Trstu'. Ova je zgrada prvobitno bila stambeni prostor samoborskog mesara Budija. Budi je posjedovao više stambenih objekata, zemljišta, klaonica, mesnica i ledana u Samoboru, a kako se u njegovom dvorištu nalazila postaja za poštanske kočije svoju je kuću odlučio pretvoriti u hotel. Poštanska kočija vozila je smjerom Trst - Ljubljana - Zagreb, pa je tako i hotel dobio svoje ime 'K gradu Trstu'. Dodajmo i kako je u kavani hotela osnovana i prva čitaonica u Samoboru.
]]>

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 08:00 - 19:00, subota 08:30 - 12:30

]]>
pon-sri-pet 08:00 – 14:30 , uto-čet 12:00 – 18:30, subotom 8:00 - 12:00 ]]>]]>

A

Radni dan:

utobusna linija 155
SAMOBOR - Sv. Nedelja - ZAGREB (autobusni kolodvor)

Polasci iz SAMOBORA:
*4.10 *4,40 *5,05 *5,25 5,40 6,00 6,20 6,30 *6,35 6,50 7,05 7,30 7,45 8,10 *8,35 *8,55 *9,20 *9,45 *10,10 *10,35 *10,55 *11,20 *11,40 *12,05 12,40 13,10 13,30 13,55 14,15 14,45 15,15 15,35 *15,50 16,20 16,40 17,05 17,20 18,00 18,20 18,40 *19,00 19,25 19,50 *20,10 *20,35 *21,00 *21,45 *22,15 *23,00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
*4,40 5,40 *6,35 7,30 *8,55 *9,45 *10,55 12.05 12.40 13.55 15,50 *16.00 16,40 *17.20 18,00 18,40 19,50 *20,35 *21,45 *22,15

Polasci preko Kerestinca:
*9,20 *11,40 14,15 *21,00

Polasci iz A.K.ZAGREB:
*4,55 *5,40 6,00 6,15 6,30 6,50 7,10 7,25 7,40 7.45 7,50 8,00 8,30 8,40 *9,10 *9,35 *9,55 *10,20 *10,45 *11,10 *11,35 *11,55 *12,20 12,40 13,10 *13,40 14,15 14,30 14,55 15,20 15,45 16,10 *16,30 17,00 17,20 17,40 *18,00 18,25 *18,50 19,15 *19,35 20,00 20,20 *20,50 *21,10 *21,30 *22,00 *22,35 *23,05 *23,45

Polasci preko Novaka i Rakitja:
*4,55 *5,40 6,30 8,30 *9,35 *10,20 *11,35 *12,20 13.10 13.40 14,15 14.55 16,30 17.20 *18,00 *18,50 *19,35 *20,50 *22,35 *23,05 *23.45

Polasci preko Kerestinca:
7,40 *11,55 19,15 *21,30

NAPOMENA:
* vozi preko Ljubljanice;
 

Subota:

Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.10 4.50 5.10 5.40 6.00 6.40 7.00 7.20 7.45 8.15 8.40 9.10 9.45 10.15 10.40 11.10 11.45 12.15 12.35 12.50 13.05 13.40 14.15 14.35 15.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.50 21.30 22.15 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.10 5.10 6.00 6.40 7.45 8.40 9.45 10.15 11.45 12.50 14.15 15.05 16.00 18.00 19.00 20.50 22.15

Polasci preko Kerestinca:
7.00 9.10 11.10 14.35 15.30 17.00 20.00 21.30 23.00

Polasci iz A.K. ZAGREBA:
**0.35 **3.35 5.00 5.40 6.00 6.30 7.00 7.40 8.00 8.20 8.45 9.15 9.40 10.10 10.45 11.15 11.40 12.05 12.40 13.15 13.35 13.50 14.05 14.30 15.05 15.35 16.05 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.45 22.20 23.05 23.45

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.00 7.40 9.15 10.45 11.15 11.40 12.40 13.35 14.30 15.05 17.00 18.30 20.00 21.00 23.45

Polasci preko Kerestinca:
6.30 8.00 10.10 12.05 15.35 16.30 18.00 19.30 20.30 22.20
 

Nedjelja i blagdani:

 

Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.40 5.10 6.00 6.30 7.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.10 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.40 6.00 7.00 8.00 9.30 11.00 12.30 13.30 14.30 16.00 17.00 18.00 19.00 21.00 23.00

Polasci preko Kerestinca:
5.10 6.30 12.00 20.30 22.10

Polasci iz ZAGREBA (A.K.):
**0.35 **3.35 5.25 6.00 7.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.00 22.30 23.00 23.45

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.00 7.30 9.00 10.30 12.00 13.00 14.30 16.00 17.30 18.30 19.30 20.30 22.00 23.45

Polasci preko Kerestinca:
7.00 8.00 10.00 16.30 21.30 23.00

NAPOMENA:
Subotom i nedjeljom svi autobusi voze preko Ljubljanice;
** vozi trasom noćne linije: A.K. SAMOBOR - SV.NEDELJA - PODSUSED (veza na noćne linije ZET-a)

 

Autobusna linija 153
SAMOBOR - Sv. Nedelja - LJUBLJANICA

Radni dan:

Polasci iz SAMOBORA:
*4.10 *4,40 *5,05 *5,25 5,50 6,15 6,35 7.00 7,15 7,35 7,55 8,15 *8,35 *8,55 *9,20 *9,45 *10,10 *10,35 *10,55 *11,20 *11,40 *12,05 12,20 12,55 13,30 13,55 14,20 14,50 15,15 15,40 *15,50 16,30 16,55 *17,20 17,50 18,25 *19,00 19.30 *20,10 *20,35 *21,00 *21,45 *22,15 *23,00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
*4.40 6.15 *6.35 7.15 *8.55 *9.45 *10.55 *12.05 13.30 14.20 *15.15 *15.50 17.20 *20.35 *21.45 *22.15

Polasci preko Kerestinca:
6.35 7.35 *9.20 *11.40 13.55 16.30 18.25 *21.00

Polasci iz LUBLJANICE:
5,05 5,55 6,25 7,05 7.25 7,40 8,00 8,25 8,35 8,45 9,25 9,50 10,10 10,35 11,00 11,25 11,50 12,10 12,35 13,10 13,35 13,55 14,20 14,50 15,20 15,45 16,05 16,30 16,45 17,20 17,40 18,15 18,40 19,05 19.25 19,50 20,20 21,05 21,25 21,40 22,15 22,45 23,15 23,55

Polasci preko Novaka i Rakitja:
5.05 5.55 7.05 7.40 8.45 9.50 10.35 11.50 12.35 13.55 14.20 15.20 16.05 16.45 18.15 19.05 19.50 21.05 22.45 23.15 23.55

Polasci preko Kerestinca:
12.10 14.50 15.45 21.40

NAPOMENA:
* autobusi polaze s perona za ZAGREB (autobusni kolodvor)
 

Subota:

Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.10 4.50 5.10 5.40 6.00 6.40 7.00 7.20 7.45 8.15 8.40 9.10 9.45 10.15 10.40 11.10 11.45 12.15 12.35 12.50 13.05 13.40 14.15 14.35 15.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.50 21.30 22.15 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.10 5.10 6.00 6.40 7.45 8.40 9.45 10.15 11.45 12.50 14.15 15.05 16.00 18.00 19.00 20.50 22.15

Polasci preko Kerestinca:
7.00 9.10 11.10 14.35 15.30 17.00 20.00 21.30 23.00

Polasci iz LJUBLJANICE:
**0.35 **3.35 5.10 5.50 6.10 6.40 7.10 7.50 8.10 8.30 8.55 9.25 9.50 10.20 10.55 11.25 11.50 12.20 12.55 13.25 13.45 14.00 14.15 14.40 15.15 15.45 16.15 16.40 17.10 17.40 18.10 18.40 19.10 19.40 20.10 20.40 21.10 21.55 22.30 23.15 23.50

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.10 7.50 9.25 10.55 11.25 11.50 12.55 13.45 14.40 15.15 17.10 18.40 20.10 21.10 23.50

Polasci preko Kerestinca:
6.40 8.10 10.20 12.20 15.45 16.40 18.10 19.40 20.40 22.30

Nedjelja i blagdani:

 

 Polasci iz SAMOBORA:
**0.15 **3.15 4.40 5.10 6.00 6.30 7.00 7.30 8.00 8.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.10 23.00

Polasci preko Novaka i Rakitja:
4.40 6.00 7.00 8.00 9.30 11.00 12.30 13.30 14.30 16.00 17.00 18.00 19.00 21.00 23.00

Polasci preko Kerestinca:
5.10 6.30 12.00 20.30 22.10

Polasci iz LJUBLJANICE:
**0.35 **3.35 5.35 6.10 7.10 7.40 8.10 8.40 9.10 9.40 10.10 10.40 11.10 11.40 12.10 12.40 13.10 13.40 14.10 14.40 15.10 15.40 16.10 16.40 17.10 17.40 18.10 18.40 19.10 19.40 20.10 20.40 21.10 21.40 22.10 22.40 23.10 23.50

Polasci preko Novaka i Rakitja:
6.10 7.40 9.10 10.40 12.10 13.10 14.40 16.10 17.40 18.40 19.40 20.40 22.10 23.50

Polasci preko Kerestinca:
7.10 8.10 10.10 16.40 21.40 23.10

NAPOMENA:
Subotom i nedjeljom svi autobusi polaze s perona za ZAGREB (autobusni olodvor);
** vozi trasom noćne linije: A.K. SAMOBOR - SV. NEDELJA - PODSUSED (veza na noćne linije ZET-a)

 

Autobusna linija 156
SAMOBOR - Strmec - ČRNOMEREC

Radni dan:

Polasci iz SAMOBORA
4.20 4.40 5.00 5.15 5.30 5.45 6.00 6.10 6.30 6.45 7.05 7.30 7.50 8.15 8.45 9.15 9.45 10.15 10.45 11.15 11.45 12.00 12.25 12.50 13.10 13.30 13.55 14.20 14.45 15.05 15.25 15.40 16.15 16.45 17.05 17.45 18.15 18.40 19.00 19.20 19.50 20.30 21.00 21.40 22.20 22.50

Polasci iz ČRNOMERCA: 5.00 5.20 5.45 6.05 6.25 6.45 7.00 7.20 7.40 8.00 8.20 8.40 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 11.30 12.00 12.25 12.45 13.10 13.35 14.00 14.20 14.40 15.05 15.30 15.55 16.15 16.35 17.00 17.30 17.55 18.30 19.00 19.30 19.45 20.15 20.50 21.30 22.10 22.30 23.00 23.30

Subota:

Polasci iz SAMOBORA:
4.20 4.45 5.15 5.40 6.05 6.25 6.45 7.10 7.35 8.00 8.25 8.50 9.10 9.35 10.00 10.30 10 55 11.25 12.00 12.25 13.00 13.30 13.50 14.20 15.00 15.30 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.20

Polasci iz ČRNOMERCA: 5.05 5.25 5.55 6.25 6.50 7.10 7.30 8.00 8.25 8.50 9.15 9.40 10.05 10 30 10.50 11.15 11.40 12.10 12.45 13.10 13.40 14.15 14.35 15.00 15.40 16.15 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.25 23.15

Nedjelja i blagdani:

 

 Polasci iz SAMOBORA:
4.45 5.15 6.10 7.20 8.30 9.40 10.50 12.00 13.10 14.20 15.30 16.40 17.50 19.00 20.10 21.20 22.15

Polasci iz ČRNOMERCA: 5.30 6.15 7.20 8.30 9.40 10.50 12.00 13.10 14.20 15.30 16.40 17.50 19.00 20.10 21.15 22.20 23.00

]]>

Tvrtka je specijalizirana za ručni rad, točnije za obradu kristalnih artikala kao što su: čaše, kaleži, vaze, zdjele, pepeljare, tacne, boce, vrčevi i dr.

Artikli su brušeni serijski i unikatno, a radi se i po narudžbi i želji kupaca. Tvrtka SAKI izrađuje  sve vrste gravura kao što su grbovi gradova, crkava i znamenitosti, logotipove poduzeća i tvrtki, te raznih natpisa. Svaki proizvod je 100% ručni rad visoke kvalitete sa 24% Pbo.

Radno vrijeme: Ponedjeljak - petak: 9.00 - 13:00 i 16:00 - 19:00, subota: 9:00 - 13:00]]>
Da se iz tradicije i obiteljskog "recepta" može stvoriti kvalitetna turističko-gospodarska manifestacija prvo su se pobrinuli mnogi kvalitetni samoborski mesari.

Krajem osamdesetih godina na inicijativu grupe entuzijasta i zanesenjaka u pripravljanju salama, a koju su predvodili Josip Vrbanić, Vlado Burić, Joža Prudeus, familija Župančić i drugi, održana je prva Salamijada kao javna manifestacija. Okupljeni oko tadašnjeg Turističkog društva, te u nastavku Bratovštine sv. Jurja, nadograđivani su sadržaji tako da danas s ponosom možemo istaći da je Samoborska salamijada prerasla u međunarodnu manifestaciju koja na završnoj priredbi okupi preko 1000 zaljubljenika u salamu.
Mnogim pojedincima dodijeljena brončana, srebrna, zlatna ili velika zlatna šajba krasi njihov dom na ponos svih ukućana.

Samoborski gastronomski poklon prigodan je dar vrijednih proizvođača vina, bermeta, muštarde, kristala, koji se tradicionalno dodjeljuje odabranim sponzorima i ostalim dobrotvorima koji su više od ostalih pridonijeli i pridonose održavanju i propagiranju ove vrijedne manifestacije.

Završna priredba, uz izvješća ocjenjivačkog suda i dodjelu brojnih nagrada za proizvođače i goste, održava se tradicionalno krajem ožujka mjeseca pod velikim šatorom, uz obavezno kušanje salama svih proizvođača.
]]>
 
Na temelju stoljetne tradicije, čuvane po kletima naših djedova, s ljubavlju je odnjegovan proizvod koji u sebi krije snagu koja običan trenutak u danu može pretvoriti u pravi gurmanski doživljaj.

Naš Samobor naširoko je poznat po mnoštvu delicija zbog kojih se ubraja u mjesta s najbogatijom gastronomskom ponudom. Muštarda, bermet, kremšnite, proizvodi od divljači, samoborska češnjovka… s pravom nose status „gastronomskih ikona“.

No, SAMOBORSKA SALAMA nadmašila je sve, otišla je korak dalje i postala prva robna marka ovoga grada. Zaštitili smo joj identitet, darovali joj novo ruho, osigurali tržište, ali i sačuvali njenu posebnost kroz recepturu koja se ne mijenja već desetljećima.

Kada jedan proizvod uspije sjediniti tradicijski način proizvodnje, vrhunsku kvalitetu najboljih dijelova mesa i jedinstvenu aromu začina, te sve to uspije pretočiti u poseban gastronomski užitak, onda je to zaista vrhunski doživljaj.

SAMOBORSKA SALAMA danas je užitak koji trenutak kušanja čini posebnim, a u Samoboru je proizvodi tvrtka   Igo-mat d.o.o. ]]>

Zlatko Prica (1916.-2003.) jedan od najvećih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, bio je slikar, grafičar i kipar čija su djela ušla u antologiju hrvatske umjetnosti, a njegovo prebogato umjetničko stvaralaštvo možemo pratiti u stalnom postavu Galerije Prica u Samoboru, gradu u kojem je proveo velik dio života.

Prvi je put samostalno izlagao 1941. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, a nakon toga su njegova djela izlagana na izložbama širom svijeta. Bio je aktivan sudionik kulturnog i umjetničkog života Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljeća zbog čega je 1988. godine proglašen redovitim članom HAZU.

Zbirka Galerije Prica obuhvaća slike i skulpture Zlatka Price kao i fotografije Vesne Price.
Radno vrijeme: utorak - četvrtak 9-15h, petak 13-19, subota - nedjelja 10-13

]]>

Kako to moguće da se u Samoboru u siječnju 2008.g. otvorila švicarska slastičarna?

Vlasnica i Samoborka Monika Fabekovec rođena i odrasla u Švicarskoj, gdje je stekla vrhunsko znanje u spravljanju slastica i položila ispit za zvanje slastičara. Vrhunske torte i kocke na komade, čajni kekse, svadbeni kolače, švicarski medenjaci, vinski štapiči (cantuccini), čokoladne proizvodi (uskrsni zec), praline i bonbonijere kao i torte za razne prigode rade se isključivo prema europskim standardima.

Ne odnosi se to samo na kvalitetu kolača, nego i namirnica, receptura i normativa, najmodernijih kuhinjskih strojeva, ali i na sam pristup stvaranju slastice. Svaki kolač je jednako bitan i Monika mu posvećuje veliku pažnju. Stoga niti ne čudi da je, unatoč svojoj mladosti, Monika Fabekovec već nagrađena na Festivalu kruha i slastica, a članica je i prestižnog Richemont kluba. O tome kako se dobar glas brzo pročuje, govori i činjenica da je majstorica Monika zatrpana brojnim narudžbama ručno rađenih dekoracijskih torti za posebne prigode. Na Vama je samo da kažete što želite i Monika će napraviti. Uz to nađe se vremena i za konstantno osvježenje ponude u slastičarni tako da nikada ne znate što će vas novo iznenaditi.

Radno vrijeme

: 7:00 - 20:00 a nedjeljom od 8:00 - 12:00]]>

Kuća susreta Tabor nalazi se u sklopu franjevačkog samostana, koji pripada Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda.

Tabor je kuća za duhovne obnove koje se organiziraju redovito prema mogućnostima kuće i voditelja. Najčešće su to takozvani seminari ozdravljenja i oslobođenja, ali isto tako po sadržajima nalazimo liturgijske seminare koji prate crkvenu godinu, zatim sakramentalne, osobito euharistijske, te marijanske. Jednako tako u programu su i takozvani franjevački seminari vezani osobito uz 800.-tu obljetnicu postojanja Franjevačkog reda. Isto tako postoje i seminari o Svetom pismu. Većinu seminara takve vrste vodi fra Zvjezdan Linić i u tome mu pomažu brojni suradnici bez kojih Tabor ne bi mogao opstati. Uz fra Zvjezdana tu je i fra Remigije koji je uvijek na raspolaganju osobama koje trebaju svećenika za savjet, razgovor, molitvu odnosno ispovijed.

U posljednje vrijeme u animiranju gotovo je redovito aktivan kantautor Luka Balvan koji svira i vodi pjevanje adekvatnih pjesmi koje odgovaraju molitvenom ritmu takvih seminara.

]]>

Zgrada na kućnom broju 8 rad je lokalnog arhitekta Franje Gabrića. Nekada zgrada Samoborske štedionice, a danas Samoborska banka diči se zanimljivim pročeljem u secesijskom stilu. Prizemnica na adresi Trg kralja Tomislava 9 uz most prema Perkovčevoj ulici nastala je u 18. stoljeću. Tijekom 19 stoljeća je prigrađena, a gradili su je domaći majstori.

Dvokatnica na broju 11 izgrađena je 1908. godine također po projektu Franje Gabrića, te ima pročelje u secesijskom stilu. U prizemlju ove zgrade nalazi se apoteka, a na katovima stanovi. Jednokatnica na kućnom broju 13 izgrađena je oko 1800. godine. Na tom je mjestu već od sredine 18. stoljeća obiteljska kuća Cantilly iz koje potječe i Julijana - muza ilirca Stanka Vraza koji je svojoj Ljubici posvetio zbirku pjesama „Đulabije“. Zgradi je oko 1870. godine dograđeno polupotkrovlje i natkrivena terasa.

Na Trgu kralja Tomislava 14 nalazi se jednokatnica secesijskog pročelja izgrađena 1906. godine. U prizemlju je bila kavana u kojoj je često boravio istaknuti hrvatski književnik Antun Gustav Matoš dok je stanovao u istoj zgradi.
]]>
Bio park Divlje Vode dio je parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje koji je zbog svoje prekrasne prirode osnovan 1999.g. Nalazi se u dolini potoka Bregane koji protječe kroz park dajući mu posebnu ljepotu i ugođaj. Površina parka iznosi 44 000 m2.

Posjetitelji mogu uz prekrasnu prirodu uživati i u različitim sadržajima što ih park nudi. U parku se nalaze: restoran, fast food restoran, motel, šetalište uz ribnjak, zoološki vrt,  igralište za djecu, igralište za mali nogomet, jezero za sportski ribolov, kapelica kardinala Stepinca i kardinala Kuharića.

Ljubazno osoblje će se pobrinuti da vaš boravak u parku bude što ugodniji. U ugostiteljskim objektima i restoranu za 400 gostiju te posebnom objektu za svadbene svečanosti sa 300 sjedećih mjesta organiziraju se: svečani ručkovi, poslovni ručkovi, svadbene svečanosti cjelodnevni izleti za predškolsku, školsku djecu i odrasle. Nudi se smještaj u motelu s 18 soba.

Radno vrijeme: 9:00 - 23:00;
Smještajni kapacitet: 18 soba;
Kapacitet: 200 mjesta u objektu i 300 na otvorenom

Ostali sadržaji:
Zoo vrt, riblji vrtovi, športski ribolov na šarane i pastrvu, konji za jahanje (pony), igrališta za mali nogomet, šetnja uz potok, livade za igru, domaće životinje.

]]>

Organiziraju se kreativne radionice i igrokazi za djecu uz prikaz kulturne baštine okićkog kraja. Pripremaju se obiteljska i poslovna druženja i proslave, uz domaću hranu i rekreativne sadržaje na uređenom igralištu. Mogu se kupiti i autohtoni proizvodi okićkog kraja u obliku suvenira.

Od nedavno omogućen je smještaj za tri (3) odrasle ili za dvoje (2) djece po cijeni od 150 kn/osoba i 75 kn/dijete, uz mogućnost vlastite pripreme doručka uz osigurane domaće namirnice. Druga je mogućnost najma cijele kuće za odmor za tri (3) odrasle osobe odnosno dvije  (2) odrasle osobe sa dvoje (2) djece. U tom slučaju postoji mogućnost korištenja kuhinje, otvorene terase, podrumskog prostora, igrališta, izvornog seoskog dvorišta, zavičajne zbirke i kupnja suvenira, a sve po cijeno od 750,00 kn/dan.
Radno vrijeme: po najavi svaki dan ; Smještajni kapaciteti: 3 osobe ili najam cijele kuće za odmor; Kapacitet:  60 mjesta u objektu i 60 na terasi; Parking: 30 mjesta + 2 autobusa
]]>

Spomenuli smo roštilj. Eto, svi koji se u ovaj specijalitet sa žara razumiju, tvrde da je teško naći bolje mjesto gdje roštilj tako lijepo cvrči, tako bogato miriši, gdje su ražnjići i ćevapčići prvo oku prekrasni, potom nepcima preslasni. Bolje kušati nego vjerovati.

U ovom ambijentu počesto se čuje milozvuk tamburice, zamirišu kesteni, martinjske svečanosti okupe prijatelje uz priču, šalu, pjesmu, razonodu. U "Samoborskoj kleti" toliko je ugodno da, iako postoje dva izlaza, na oba se polagano izlazi.

Radno vrijeme: 08:00 - 23:00, ponedjeljkom zatvoreno
Parking: 20 mjesta
Kapacitet: 330 mjesta

]]>

Ovdje ne manjka osmijeha i lijepe riječi domaćina i poslužitelja, a ono što izađe iz kuhinje "Pri staroj vuri", izazvat će vaše ushićenje, osmijeh i puno, puno riječi oduševljenja i zahvale. Jasno, nema tog jela što ga domaćica s kuharicom neće pripraviti gostu na najbolji način, ali svakako će mu najprije ponuditi prigorske specijalitete. Samo nabrajanje od vrsne hrvatske pisanice, pa češnjofki, štrukla s ovim, onim, ovako, onako… kušati je ipak najbolje. Pića kao i svakoj glasovitoj kući i ovdje je najširi izbor, a kad su vina u pitanju, neka vam jamstvo bude kakvoća vina kojim domaćin, kucnuvši se s gostima, nazdravlja. "Pri staroj vuri" sretni obiteljski ručkovi, male prigodne svečanosti, ponekad birana glazba, katkad s pijanina tiho za dušu, ili tamburaški po domaći.

Radno vrijeme: 12:00 - 23:00, nedjeljom 11:00 -18:00, utorkom zatvoreno
Parking: 15 mjesta]]>

Široku vinsku kartu bez dvojbe krase ranjski rizling i graševina sa zlatnim i srebrenim odličjima. Kakvoća dostojna pozornosti.

"Mirna" je dokaz da dugogodišnja tradicija nije bitna prednost da bi se steklo ime i ugled, već prije svega što se nudi, način kako se nudi i prostor u kojem se nudi. A sve to zajedno u "Mirni" je uistinu na svjetskoj razini. Uvjerile su se u to brojne obitelji koje baš ovamo svraćaju na obiteljske ručkove, uglednici koji baš "Mirnu" odabiru za svoje poslovne ručkove, kao i mnogi drugi koji baš u "Mirni" žele upriličiti svadbene večere, imendanske i rođendanske proslave i slično. A sve to samo 1500 metara od srca Samobora, na gornjoj cesti prema Bregani.

Radno vrijeme: 11:00 - 24:00
Kapacitet: 105 mjesta
Parking: 25 mjesta]]>

Iako je jelovnik širok za sve ukuse, ipak je "Gabreku 1929." glas na sve strane pronijela ponuda samoborskih specijaliteta. Sve ono najbolje što nudi samoborsko gastronomsko podneblje naći ćete ovdje. Vrhunska jela, vrhunska pića, čuvene palačinke... i sve to uz širinu i plemenitu gostoljubivost vlasnika i osoblja, često uz tamburašku glazbu. Ovdje su dani i večeri najčešće za pamćenje. Obiteljski ručkovi kod "Gabreka 1929." najviše sliče obiteljskim, razne svečanosti koje priređuju iskusni domaćini uistinu su svečanosti.

Najstariji restoran na području Samobora. Podignut i otvoren 1929. godine od starne prvog vlasnika Gabrijela Medveda na mjestu nekadašnje gradske carinarnice. Kultno odredište uglednika javnog života iz zemlje i inozemstva. Hram kulinarstva i gostoljubivosti.

Radno vrijeme: 12:00 - 24:00, ponedjeljkom zatvoreno
]]>

Po lijepom vremenu oduševit će Vas zasigurno lijepa terasa, primjerena ugledu lokala, s ukusom uređena. Unutra je također domaćinski toplo i ugodno.

Nemojte raniti. Nemojte niti kasniti. „Zeleni papar“ Vam otvara vrata od 11 pa sve do 23 sata. Za vozilo budite sigurni: parkiralište je osigurano. Čim se za „Zeleni papar“ pročulo, ovo je mjesto postalo omiljeno, pa ga mnogi biraju za domjenke, svadbene večere, obiteljske i druge svečanosti.

Jamačno ste biftek jeli, ali trebate ga kušati spravljenog sa zelenim paprom, pa ćete reći: “To je biftek!“, Ponuda jela je raznovrsna, a mnogi se odlučuju baš za janjeće kotlete. I izbor pića zadovoljit će sve ukuse.

Jedino neće biti zadovoljni oni koji bi ovamo ponedjeljkom. Na žalost, to je neradni dan.

Radno vrijeme: 11:00 - 23:00
Kapacitet: 75 mjesta
Parking: 10 mjesta]]>
Lokacija prodavaonice i podruma za proizvodnju bermeta je u Stražničkoj ulici br. 1 a, u samom centru Samobora. Glavna djelatnost obrta Obitelji Filipec je proizvodnja bermeta i muštarde, koji predstavljaju gastronomski suvenir i zaštitni znak Samobora, sa tradicijom proizvodnje iz 18. stoljeća. Priznanje HGK “Izvorno hrvatsko” iz 2006. godine ima dodatnu vrijednost i dokaz hrvatske tradicije. Proizvodnja bermeta i muštarde podijeljena je na dva brata, Vojka i Antuna Filipca. Oni su prema oporuci svoga oca zaduženi za nastavak obiteljske tradicije. Vojkova obitelj za bermet, a Antunova za muštardu. Ova samoborska obitelj već generacijama njeguje tradiciju pripravljanja bermeta i muštarde. Receptura koja se koristi u proizvodnji je tajna a prenosi se usmenom predajom s generacije na generaciju.

Bermet je specijalno plemenito alkoholno piće pripremljeno od biranih sorti grožđa sa sunčanih obronaka Samoborskog gorja, pelina, južnog voća (rogač, smokva) i mirisnih tvari biljnog porijekla koje mu daju specifičnu aromu. Pije se kao aperitiv ili digestiv.

Muštarda je starinski prilog i servira se uglavnom uz kobasice, hrenovke i kuhanu govedinu. Nakon dobrog aperitiva kakav je bermet, taj pikantni umak će izuzetno dobro upotpuniti svako od ovih jela. Moguće je i razgledanje autentičnog prostora u kojem se proizvodi bermet i muštarda, uz priču vlasnika o povijesti i tradiciji jedne samoborske obitelji.

Radno vrijeme: 8:00 - 20:00
 

]]>

Obiteljski je obrt osnovan 1989. godine u Langovoj ulici. Od 1991. godine lokacija obrta je u Perkovčevoj ulici a 2000. godine otvara se i foto studio Tičica na Trgu Kralja Tomislava.

Osim izrade fotografija u najsuvremenijoj tehnologiji, u sklopu Foto studija nudi se i prodaja kulturno-povijesnih i etno suvenira Samobora, uglavnom od keramike.

Svojom pozicijom na samom središnjem gradskom trgu, postaje nezaobilazno mjesto posjeta turista, a i Samoboraca koji koji traže kvalitetan poklon ili vrhunski suvenir.

]]>
U sklopu videoteke "Asterix", na početku Perkovčeve ulice nalazi se suvenirnica s bogatim izborom suvenira grada Samobora. Glavni suvenirski program temelji se na unikatnim suvenirima i predmetima  ukrasno-uporabne i dekorativne keramike. Svaki od suvenira je originalni i unikatni poklon za sve prilike i uspomena na Samobor. Proizvodi čine ručni rad te se koriste isključivo materijali koji nisu štetni za zdravlje (bezolovne glazure i keramički pigmenti za oslikavanje). Svi se proizvodi ručno oslikavaju te peku zajedno sa glazurom na 1000oC što garantira 100% postojanost oslikanih motiva. Motivi suvenira su turističke znamenitosti Samobora u reljefu (samoborski povijesni i kulturni objekti, npr replika kamenom obzidanog zdenca sa samoborskog trga iz doba Templara). Većina suvenira radi se prema etno modelima koji su se upotrebljavali ili se još uvijek koriste na samoborskom području. Od tih predmeta ističu se: vrčevi, šalice, posudice, soljenke, škrinjice, kuhače. itd.

Originalni samoborski suvenir je svakako "samoborska kremšnita", koji je osvojio priznanje Turističke zajednice grada Samobora na Natječaju za originalni Samoborski suvenir 2010.

 Radno vrijeme: 10:00 - 22:00 radnim danom, nedjeljom i praznicima od 15:00 - 22:00

]]>

Uz originalne kineske sastojke, začine i umake, kineski kuhari nude Vam preko 150 vrsta jela od piletine, svinjetine, junetine, patke, morske ribe… a sve to uz bogatu vinsku kartu.

Restoran ima preko 100 sjedećih mjesta u klimatiziranom prostoru, te natkrivenu otvorenu terasu i veliko parkiralište. Organiziraju se  sve vrste proslava, dječje rođendane, cateringe i pripremaju se jela za van.

Uživajte! Preporučite! Dajte nam priliku da Vas opet uskoro poslužimo u „Wok Inn“ kineskom restoranu.

Radno vrijeme: restoran 12:00 - 24:00, bar: 08:00 - 24:00, nedjeljom 12.00 - 24:00

Parking: 30 mjesta

]]>
Restoran Zlatna kapljica nalazi se u Reizerovoj ulici 23. Osoblje s višegodišnjim iskustvom opravdati će povjerenje domaćih gurmana i njihovih gostiju. Gosti svakodnevno mogu uživati  izboru klasičnih jela, koja mogu zadovoljiti svačiji ukus. Posebno su tražena gotova jela i čevapi.

Na prijemu, poslovnom ručku ili u nekom, na trenutak zaustavljenom ili ukradenom  vremenu, samo za sebe... okusit ćete bogatu  gastronomsku ponudu restorana Zlatna kapljica, koja krije mnoga iznenađenja što ćete ih s radošću istraživati. Jedno od neočekivanih iznenađenja restorana su "Ljubavne palačinke".

Ako u svakodnevnoj žurbi i gradskoj vrevi želite naći miran kutak za opuštanje i predah od svakodnevnih obaveza, naše će Vam ljubazno i stručno osoblje pružiti vrhunsku uslugu te udovoljiti svim Vašim željama.

Pozivamo Vas da sami iskušate bogatu ponudu restorana Zlatna kapljica.


Radno vrijeme:
07:00 - 22:00
Zatvoreno: nedjeljom
Kapacitet: 80 - 100 mjesta
Parking: 100 mjesta

]]>

Proizvodni obrt, registriran 2004. godine, bavi se proizvodnjom tiffany svjetiljaka, ogledala, nakita te ukrasnih i dekorativnih predmeta od opalescent i antik stakla.

Asortiman obrta su unikatne tiffany svjetiljke, ogledala, vitraji, ukrasni predmeti, oslikavanje svile, izrada nakita, a mogu se izraditi i modeli po želji kupca. Suvenirnica spaja prošlost i sadašnost, tradiciju, inovativnost, krhkost teksture i vječnost ljepote starih i nezaboravnih postupaka obrade stakla, izrade nakita i oslikavanja svile. Tako si kupci mogu priuštiti barem dio povijesti i ukrasiti svoja ulazna vrata, prozore, vitrine, zidove ili pak osvijetliti i ukrasiti svoj dnevni boravak svjetiljkom od stakla u tiffany tehnici i gledati svoj obraz u ogledalu uokvirenom obojenim staklom.

Obrt sudjeluje na sajmovima tradicionalnih i umjetničkih obrta u regiji, a proizvodi se mogu kupiti ili naručiti u vlastitoj poklon galeriji u Šmithenovoj ulici br.1.

Radno vrijeme: 10:30 - 19:00 radnim danom i subotom 9:00 - 13:00 


]]>

Nigdje mora, nigdje galebova, ali riba miriši i pržene lignje draškaju nosnice. Ovo mjesto omiljelo je podjednako i izletnicima, gostima, kao i rođenim Samoborcima. Dobro prija svakome. Tako se nađu stol do stola pravi Zagrepčani, "fetivi" Splićani i rođeni Samoborci. Jedni požele "gablec", drugi naruče "marendu", a isto jedno i drugo - odnosno jedno i drugo izvrsno.

Kao što vas je iznenadila gostionica " Dalmacija" na ulazu u Samobor, iznenadit će vas, opet ugodno, i doista niske cijene za takvu kakvoću ponude.

Radno vrijeme:  05:00 - 23:00, nedjeljom zatvoreno
Kapacitet: 100 sjedećih mjesta
Parking: 20 mjesta]]>

Bilo da uređujete poslovni, javni ili privatni prostor, bilo da želite pokloniti nešto dragoj osobi, razveseliti nekog kolekcionara ili pak sebi učiniti malo zadovoljstvo možete se uvijek pouzdati u kakvoću i širinu ponude poklon dućana galerije Cisum.

U ponudi je nautička dekoracija, modeli brodova i vozila, brodska rasvjeta, nautička oprema i instrumenti, srednjovijekovno oružje, sablje i štitovi, viteški oklopi, makete, modeli, pokloni i suveniri, kao i proizvodi francuske tvrtke Barostar, koja je jedna od vodećih proizvođača zidnih satova i mjernih instrumenata sa satnim mehanizmom.

Termometri, barometri, higrometri, kronometri, ure i mjerni kompleti koje ova tvrtka nudi vrhunske su izrade i designa. Spomenimo samo da je Barostar bio i ostao jedan od glavnih proizvođača satnog i mjernog sklopovlja za druge proizvođače analogne mjerne opreme za nautičare i ljubitelje tradicionalnog urarskog zanata.

Drevne karte i globusi, kompasi, uljne svjetiljke, brodski inventar vrhunske zanatske izvedbe i vjerni modeli brodova, sve te stvari nose u sebi dijeliće snova moreplovaca, istraživača i pustolova iz vremena u kojem je svijet izgledao nepregledan, egzotičan i tajnovit. Dopustite im da vam ispričaju svoje priče i probude u vama maštu i avanturistički duh kakav je pogonio Cooka, Megellana i Colomba.

Radno vrijeme: radnim danom 9:00 - 13 i 16.00 - 19:00, subotom 9:30 - 13:00

 

]]>

Samoborskim kušlec je godine 2008. u akciji Hrvatske turističke zajednice "Zeleni cvijet - Volim Hrvatsku" nagrađen priznanjem sa zlatnim znakom za originalnost i izvornost suvenira. Posebnost obrta je kreativno slaganje darova za sve, poslovne i privatne prilike.

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 09:00 - 14:00, 16:00 - 19:00
Sub: 08:00 - 14:00
Vikendom na samoborskom trgu]]>
Samoborček je naziv za uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom  od 1901.  do 1979.  Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je bila dugačka 19 km. Početkom 1950-ih godina pruga je bila produžena do Bregane, za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu Jugoslavenskih državnih željeznica).
 
Samoborček je posljednji put vozio na Staru godinu, 31. prosinca 1979. g.Do 1950-ih godina Samoborček su vukle parne lokomotive, prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d., kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtjevale jače tračnice.
 
Kasnije su izgrađeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao "Srebrna strijela", koji su imali maksimalnu brzinu od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet 29. travnja 1959. Radilo se tada o jednom od prvih vlakova u svijetu kojemu su i glavni nosivi dijelovi bili izgrađeni od aluminija.

]]>
1898. mladi samoborski bogoslovi Juraj Kocijanić i Vjekoslav Noršić odlučili su osnovati Pučku knjižnicu i čitaonicu koja je svečano otvorena 1. rujna 1900.

S vremenom su zadaće i uloga knjižnice prerasle njezino prvotno poslanje – čuvanje i posuđivanje knjižnične građe, a knjižnica je postala otvorena novim iskustvima i zadacima među kojima se osobito ističu najrazličitiji programi kojima se propagira njezin rad i građa koju posjeduje - organiziranje izložbi, književnih večeri, izdavaštvo. U sklopu knjižnice danas djeluju Odjel za djecu i mladež, Odjel za odrasle s čitaonicom, Odjel za stručnu obradu, Zavičajna i Glazbena zbirka.  Korisnicima je osigurano oko 70 000 svezaka knjiga iz svih područja znanosti i književnosti, zbirka međunarodnih haiku izdanja, zbirka video kaseta i poučnih DVD-a te bogat izbor periodike.

Najznačajniji kulturno - povijesni dio knjižnice zasigurno je Zavičajna zbirka koja čuva i daje na korištenje knjižnu i drugu građu koja se na bilo koji način odnosi na život Samobora i Samoboraca.

Izdavačka djelatnost inspiraciju crpi iz bogate samoborske prošlosti pa su tijekom godina izdana mnoga prigodna izdanja, pretisci i knjige.
]]>

Godišnje proštenje je na Dan sv. Ane (26. srpnja) kad su svete mise u 8:00, 9:00 i 10:00 sati a u nedjelju iza sa svetim misama u 8:00, 9:00 i 10:30 i u 17:00 sati. 
Kapela je opjevana u pjesmi "Kraj kapele svete Ane" autora Marka Vukasovića.

Ključ kapele čuva se u župnom uredu sv. Anastazije u Samoboru.
(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE")]]>
Tvrtka Oslaković djeluje na području Samobora, od 1938. godine. Zahvaljujući velikom umijeću te svojstvenom načinu oslikavanja koje se prenosi i razvija s generacije na generaciju, licitar Oslaković je danas postao jedan od simbola Samobora s bogatom ponudom medičarskih proizvoda. Medičarski posao prenosi se iz generacije na generaciju, a treća generacija su unuk Franjo i unuka Viktorija, koji su od oca preuzeli djelatnost.

Prema starim receptima proizvode se medenjaci, kolači u obliku srca, lutke, konja, krunice, nakit za Božić, piće od meda - medovina, gvirc koji se kockicama leda pije u ljetnim vrućinama. Od travnja mjeseca do rujna, medičarski proizvodi prodaju se na proštenjima i sajmovima, a zimi se prodaje nakit za bor, dok se svijeće prodaju cijele godine za razne prigode.

Skladno ukrašena licitarska srca iz radionice Oslaković otišla su kao suvenir u svijet, bila su izlagana na izložbama etnografskih muzeja i dobivala su nagrade i prizanja.

Radno vrijeme: 8:00 -  20:00
 

]]>

Uz poljodjelce, stočare, voćare i vinogradare, u Samoboru su uvijek dominirali obrtnici i trgovci. Danas je većina njih postala i samoborskom tradicijom.

Samoborske kremšnite, rudarska greblica, bermet i muštarda, samoborska salama, češnjofke i kotlovina kao dio turističko-gastronomske ponude te kristalobrusači, graveri, licitari, medičari, užari, remenari kao tradicijski obrti – sve je to prepoznato kao posebna vrijednost koju treba okupiti i javno prezentirati.

Tako se rodila ideja o organiziranju Samoborskog proljetnog sajma.
Organizator Samoborskog proljetnog sajma je Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu Grada Samobora, a suorganizatori su Poduzetnički centar Samobor, Udruženje obrtnika Samobora,  Turistička zajednica grada Samobora, Komunalac   d.o.o.
]]>
Nekadašnji "svinjski plac" pretvoren je u prekrasno šetalište. Rese ga novija zgrada Glazbene škole "Ferdo Livadić", stariji objekt Hrvatskog doma (u kojem je smještena kino dvorana i Galerija “Prica”) te malo dječje igralište. Istočno, iza zgrade Hrvatskog doma nalazi se najveće gradsko parkiralište.

Galerija Prica je muzejska institucija osnovana 2002. godine u kojoj je smještena donacija akademika Zlatka Price gradu Samoboru. Zlatko Prica jedan od najvećih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, bio je slikar, grafičar i kipar čija su djela ušla u antologiju hrvatske umjetnosti, a njegovo prebogato umjetničko stvaralaštvo možemo pratiti u stalnom postavu Galerije Prica u Samoboru, gradu u kojem je proveo velik dio života. Prvi put je samostalno izlagao 1941. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, a nakon toga su njegova djela izlagana na izložbama širom svijeta. Bio je aktivan sudionik kulturnog i umjetničkog života Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljeća zbog čega je 1988. godine proglašen redovitim članom HAZU.

Zbirka Galerije Prica obuhvaća slike i skulpture Zlatka Price kao i fotografije Vesne Price.

]]>
 
Proizvodi ovog obrta rukom su rađeni, a plijene pažnju svojom ljepotom i simbolikom. Proizvode se licitarska srca svih veličina, čisla, jestivi medenjaci i gvirc (medovina). Uz licitare neminovno je vezana i izrada svijeća svih veličina, boja i namjena, te zagovora. Medičarski proizvodi prodaju se na manifestacijama starih zanata i proštenjima u Samoboru i okolnim mjestima diljem Zagrebačke županije. Isto tako, mogu se nabaviti direktno u sjedištu obrta, u Preradovićevoj ulici br. 10.

Radno vrijeme: 8:00 - 17:00]]>

Najstariji podaci o kralužu potječu iz razdoblja između dva svjetska rata. Kraluž, kraluš, a ponekad opisno nazvani pleteni kraluž (u nastavku teksta kraluž) označava vrstu vratnog nakita: ogrlicu od zrnja nanizanog u obliku mreže skladnih boja i ornamenata. U selima oko Samobora i Svete Nedelje ovaj nakit je dio najsvečanije ženske tradicijske nošnje. Kraluž je vratni nakit koji svojom širinom ponekad prelazi i u prsni nakit. 

Kraluž se nosi u raznim prigodama. Najčešće za velike crkvene blagdane i neke važnije događaje u životu žene. Najvažniji crkveni blagdani koji uključuju sjaj i raskoš u odijevanju u kojima se kraluž nosi su Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa, Mala Gospa i Božić. U Korizmi i u Adventu se kraluž nije smio nositi i ovog pravila su se svi pridržavali. Kraluž je nakit po kojem se može pratiti životna dob žene, njezin bračni i socijalni status, a u manjoj mjeri i ekonomski status. Pleteni kraluž se i dalje nosi uz rijetke prilike uporabe tradicije nošnje. Starije žene ga, u rijetkim prilikama crkvenog proštenja, nose na isti način na koji su ga nosile u mlađim danima, tj. u vrijeme svakodnevnog nošenja tradicijske nošnje.

Danas se kraluž uglavnom nosi na različitim priredbama, na nastupima kulturno-umjetničkih društava s područja Samobora te na svečanim otvorenjima nekih objekata. Godine 1998. kraluž je imao jednu zanimljivu međunarodnu prezentaciju na Svjetskoj izložbi EXPO' 98 u Lisabonu. U paviljonu Republike Hrvatske hostese su nosile kraluž uz odjeću suvremenog kroja, kreaciju akademske slikarice i kreatorice Snježane Vego.  Kraluž je bio izabran zbog svoje jedinstvene ljepote, te simbolike identiteta koji je u ovom slučaju postao i hrvatski, a ne samo samoborski.

]]>

Kvaliteta proizvoda, tehnika proizvodnje i povoljne cijene referenca su ovoga obrta. Posebnost u proizvodnji su mali kotlovi za pečenje rakije, primamljivog izgleda, zanimljivi svakom gostu ili posjetitelju. Kotlovi su kompletno proizvedeni u kombinaciji inox-bakar. Polirani do visokog sjaja. Uz neodoljive vizualne kvalitete tu je i izvrsna efikasnost kuhanja, jednostavna uporaba i neupitna kvaliteta.

]]>

Prvi samoborski oldtimer rally u organizaciji OTK Samobor održan je 26.07.1998.]]>

Radno vrijeme:  nedjeljom od početka travnja do kraja listopada a ostale dane po dogovoru.
Kapacitet:  36 ležaja
Prilaz autom: da
Udaljenost pješice: Tušćak gradina 1:50, Noršić selo 1:15, Gornja Vas 3:00, Noršićka Plešivica 30:00, Stojdraga 2:00, gostinjac "Sv. Bernard" 2:40, planinarski dom "Šoićeva kuća" 3:00

 Kontakt: Srećko Bošković: 098 310 808, Marijan Mužak 098 583 891
 

 

]]>

Nakon Drugog svjetskog rata, kapela je ostala opustošena i prazna do 1967. kad je ponovno posvećena. Danas se u kapeli nalazi kip svetoj Jurja, rad oca Wolfranga iz Pleterja. Godine 1933. kapelu je temeljito obnovila Bratovština sv. Jurja.

Sveta misa služi se na dan sv. Jurja i u nedjelju iza u 11:00 sati.
Informacije: ključ kapele čuva se u župnom uredu i u Bratovščini sv. Jurja.
]]>

U muzeju je trenutno izloženo više od 1000 umjetničkih djela i predmeta primijenjene umjetnosti, nastalih na području srednje i zapadne Europe te Rusije, uglavnom u razdoblju između 1750. i 1850. godine. Fundus muzeja čine zbirke srebra, namještaja, satova i slikarstva, te zbirke stakla i porculana europskih manufaktura 18. i 19. stoljeća: Beča, Meissena, Hoechsta, Berlina. Međutim, ono što ovu zbirku porculana čini iznimnom i u hrvatskim uvjetima jedinstvenom, su primjerci porculana francuske kraljevske manufakture Sevres. Tu se nalaze i primjerci s istaknutim povijesnim značenjem, kao što je šalica kojom je obilježeno rođenje Dauphina, prvog sina Louisa XVI i Marie-Antoinette, ili trembleuse šalice izrađene posebno za Madame de Pompadour.

Muzej je osnovan u nadi da će kod posjetitelja potaći smisao za sklad i ljepotu, te potaknuti druge vlasnike vrijednih zbirki da krenu sličnim putem, putem očuvanja kulturne baštine određenog razdoblja i geografske pripadnosti kako bi i te zbirke umjetnina postale pristupačne svima.
]]>

Po očevoj smrti Hinko Francisci daje dvorac temeljito restaurirati - popločavaju se hodnici, polažu parketi, obnavlja inventar, a hodnik prizemlja oslikava se zidnim slikarijama (freske s povijesnim prizorima, rad Marka Antoninija iz 1895. god.). Tada je uređen i zapušteni park, posađene su platane, a na pročelju dvorca je uzidan obiteljski grb. Na zaglavnom kamenu portala uklesana je 1883. godina.

Svoje zlatno doba ovaj dvorac doživljava u zrelosti Ferde Livadića koji kao jurist i glazbenik, načelnik i sudac, školski ravnatelj, počasni član narodnog zemaljskog glazbenog zavoda, u svome domu ugošćuje mnoge ugledne ljude svoga vremena, a ponajviše "Ilirce": Stanka Vraza, Ljudevita Gaja, Janka Draškovića, Dragutina Rakovca, Ljudevita Vukotinovića, Petra Preradovića…

U tom je samoborskom domu prvi puta zapjevana ilirska budnica "Još Hrvatska nij' propala", koju je Ferdo Livadić skladao na stihove Ljudevita Gaja 1833. godine.
]]>
Ugostiteljski obrt  Samoborska Oštarija ima u svakodnevnoj ponudi tople dnevne obroke - gablece. Gableci se mogu naručiti ili ih se može konzumirati u objektu. 

Svježe pripremljeni i topli gableci uključuju specijalitete s roštilja i  najmanje pet vrsta kuhanog jela i gablece s dostavom po prikladnim cijenama, već od 20 kuna!

Organizira se i catering za domjenke, pričesti, firme, karmine i slične prigode.

Brzina  dostave i kvaliteta hrane su elemetni dugogodišnje prepoznatljivosti Samoborskih oštarija. 

Radno vrijeme: Ponedjeljak  - petak:  06:00 - 22:00, subota  06:00 - 14:00
 


 

]]>

Podno Starog grada u najljepšem djelu Samobora u kući staroj više od 700 godina nalazi se bistro Vugrinščak. Smješten na zelenim livadama okružen borovom šumom, a udaljen samo 100 metara od poznatih bazena Vungrinščak na kojima se do nedavo svake godine održavala dobro nam poznata Biciklijada.

U zimskim mjesecima možete uživati na skijališnim terenima, a u Bistrou Vugrinščak ručati poznatu samoborsku češnjovku te pečenice i krvavice s kiselim zeljem. U ljetnim mjesecima nudimo grupne aranžmane gdje možete uživati u preljepim zelenim livadama, a kao gastronomsku ponudu nudimo Vam roštilj po vrlo popularnim cijenama za grupe penzionera kao i za škole.

Pozivamo i sve ostale da nam se obrate s povjerenjem koje nećemo iznevjeriti!
 
Radno vrijeme: ponedjeljak - nedjelja 10:00 - 22:00

]]>
Gostinjac "Sv. Bernard" vodi Planinarska bratovština sv. Bernarda iz Samobora. Nalazi se na lokaciji Veliki Lovnik, nadmorska visina 690 m. Nekada je to bila lugarnica, ali je napuštena 1968. godine. Bratovština je preuzela trošni objekt od Hrvatskih šuma i u potpunosti ga preuredila tijekom 1995. i 1996. godine.  Djelomično je opskrbljen jelom i pićem. Gostinjac ima veliku spavaonicu s 35 ležajeva. U Gostinjcu se nalazi žig Gostinjca, a žig vrha Veliki Lovnik u ljetnoj kuhinji, desno od ulaza. 

Radno vrijeme: nedjeljom i po najavi
Kapacitet: 35 ležaja
Prilaz autom: da 

Udaljenost pješice: Šoićeva lića 1:40, Smerovište 2:00, Slani Do 1:15

 Kontakt: Đuro Vlašić, tel. 01/3385276, mob. 098/9388607 (predsjednik)
Snježana Bašić, tel. 01/3363158, mob. 091/5092048 (glasnik)
Miroslav Horvat, mob. 091/7905169 (tajnik)

]]>

Kraluš, pleteni kraluš, raskošna ogrlica dio je svečane tradicijske nošnje samoborskog kraja. Svojom ljepotom i vještinom koje su žene Samobora i okolice morale savladati kako bi je mogli izraditi – kraluš zaslužuje da kao vrijedan dio kulturne baštine Samobora bude sačuvan od zaborava.«

Ovo je citat mr. Lele Ročenović iz kataloga Samoborskog muzeja tiskanog 2004. godine povodom radionice za izradu kraluša i izložbe održane iste godine.Kraluš je moguće izrađivati isključivo ručno, nekada se kraluš izrađivao od niti konjskog repa, a danas na najlonskom koncu.

Samoborski kraluš ima sve pretpostavke da postane tradicionalni suvenir grada Samobora i Zagrebačke županije, i možemo ga uspoređivati sa Paškom čipkom. Već na svjetskoj izložbi »EXPO 1998« u Lisabonu hrvatske su hostese nosile replike kraluša i izazvale veliku pozornost.

Sanja Škiljan kroz obiteljski obrt »SUPERJURAod 2004. godine izrađuje tradicijski nakit pod markom: »Suveniri – Samobor«. Turisti su pokazali veliki interes za samoborski kraluš, naročito kad je im je moguće predstaviti način na koji se kraluš izrađuje i dokaze o najmanje stogodišnjoj tradiciji kraluša.

U svojem asortimanu danas nudimo atraktivno dizajnirane ogrlice-kraluše, ogrlice-košice, narukvice, naušnice i prstenje, sve izrađeno nizanjem perli na najlonski konac. Moderni dizajn sa tradicijskim načinom izrade ovom nakitu daju posebnu vrijednost i atraktivnost.

Samoborske kraluše Sanje Škiljan moguće je nabaviti na prigodnim sajmovima i izložbama tijekom godine ili na adresi obrta.

]]>
Oštrca ima 6 min. hoda.

Radno vrijeme: vikendom i blagdanom i po najavi
Kapacitet:
37 ležaja
Prilaz autom:
ne

Udaljenost pješice: vrh Oštrca 6 min, Plešivica 2:00h, Japetić 2:30, Rude 1:00h,  Smerovišće 1:30, Samobor 2:30 

Kontakt: Zdenko Petrić, tel. 01/3379117, mob. 098/9489329

 

]]>
Planinarski dom “Ivica Sudnik” na Velikom Dolu (530m) je na sedlu izmedju Lipovečke i Rudarske drage. Dom je dobio ime po livadama (u blizini doma) koje su zimi atraktivna skijališta. Izgradilo ga je HPD "Japetić" iz Samobora 1963. na temeljima spaljene kuće Ski kluba "Zagreb". Dom je otvoren vikendom i blagdanom. Opskrbljen je jelom i pićem.   Nedaleko doma livade su pogodne za skijanje. 

Radno vrijeme: vikendom i blagdanom 
Broj kreveta: 37
Prilaz  autom: da 
Udaljenost pješice: Rude 45 min, vrh Črnec 50 min, Palačnik 1h, Smerovišće 40 min , Samobor 1:45, pl. dom "Šoićeva kuća" 50 min, pl. dom "Željezničar" 30 min 

 Kontakt:  Zdravko  Rešetar, tel. 01/7875 273 i mob: 099 2137 686

]]>

Kuća je površine 100 m 2, kompletno namještena, s upotrebom kuhinje, dnevnog boravka, spavaonica i kupaonice. Gostima je na raspolaganju bazen, vanjski roštilj, stolni nogomet, bicikli, tenis, dječje igralište...Osiguran je i parking.

Gosti mogu izabrati različite mogućnosti za uživanje u slobodnim aktivnostima. Posebno se preporučuje kraći izlet koji uključuje  obilazak Poučne staze Otruševac, Grgosove špilje i vinotočja Koletić - Pavlin.

Ovdje se zaista možete odmoriti i opustiti.

Kapacitet: 4 ležaja
Parking: 10 mjesta]]>
Planinarski dom Žitnica na Japetiću (815 m) sagradilo je HPD "Jastrebarsko" između 1951. i 1955. na vrhu livade zvane Žitnica. Dom ima prostranu blagovaonicu, kuhinju, terasu i 3 sobe sa ukupno 46 ležaja. Opskrbljen je hranom i pićem. Otvoren je petak popodne, subotu, nedjelju, praznicima/blagdanima i prema dogovoru. Do doma vodi makadamska cesta iz Svete Jane. U domu se nalazi kontrolni žig Karlovačke obilaznice i Kružnog planinarskog puta kroz Samoborsko gorje. Nudi se mogućnost kupnje planinarske literature - dnevnika i planinarskih karti Samoborskog i Žumberačkog gorja.  Livada ispod doma je prirodno poletište za padobransko jedrenje.

Radno vrijeme: vikendom i blagdanom i po najavi
Kapacitet: 46 ležaja
Prilaz autom: da

Udaljenost pješice
vrh Japetića 20 min, vrh Plešivice 3:30, Zečak 2:00h, Dragonoš 1:00h, Slani Dol 2:00h, Noršić Selo 2:00h, Grabarak 40 min , Velika Vrata 30 min, Šumski dvor 45 min 
 Kontakt: Ivica Ivanušević:  098 / 905 3018 

]]>
 
Staza se može obići za 90 min, a počinje i završava kod Grgosove špilje, odnosno u gostionici "Špilja" s druge strane ceste.
]]>

Proizvodi radionice izrađuju su ručno i tehnologijom koja se primjenjivala u prošlosti.  
]]>
Večer hrvatske ljubavne poezije organizira Pučko otvoreno učilište Samobor.

Samoborska Ljubica čuva i oživljava sjećanje na jednog od najistaknutijih pjesnika ilirizma Stanka Vraza i na njegove Đulabije, pjesme posvećene Samoborki Julijani Cantilly, Šenoinoj nećakinji, koju je Vraz ovjekovječio kao svoju Ljubicu.

Proteklih godina na ovoj svečanosti ljubavne poezije svoje su stihove čitali najistaknutiji hrvatski pjesnici, ali i oni manje poznati, dokazujući svojim stihovima univerzalnost ljubavne poezije u svakom vremenu.

U povodu 20. godišnjice Pučko otvoreno učilište Samobor, uz potporu grada, izdalo je reprezentativnu antologiju Odjeci Đulabija u kojoj su zastupljeni svi pjesnici koji su svoje pjesme do sada čitali na Ljubicama.

Knjiga odražava duh tradicionalnog festivala koji nikada nije pokušavao biti natjecanje pjesnika, nego je predstavljao najširu tribinu prezentiranja ljubavne poezije, kao i mogućnost bliskog kontakta i neformalnog druženja svih pjesnika.
 

 


 

]]>

No, ima onih koji se najbolje osjećaju u intimi obiteljskog pansiona u kući koja pruža ugodu vlastitoga doma - i dvorište i vrt, i cvjetnjak i terasu. Mir na stubama i u sobama. U takvom ambijentu, bez hotelske gužve po hodnicima i blagovaonicama, ovi sretnici uživaju blagodat mira i punog odmora.

Njima toplo preporučujemo pansion "Golubić" u središtu ovog drevnog grada gdje je sve lijepo tek nekoliko koraka daleko - barokni trg, tržnica, šetališta po ulicama i parkovima, ili pak odmor na terasi s pogledom na šumoviti brežuljak što odmara oči i dušu.  Nevelik (11 ležaja), upravo po mjeri zaljubljenika u male i tihe pansione, svakom će gostu pružiti pravi ugođaj kojeg ne može zamijeniti nikakav hotel ili kamp. Stoga, brojni turisti, izletnici i namjernici koji su jednom ovamo svratili, kada god se u Samobor vrate, uvijek iznova u pansion "Golubić" navrate.

Radno vrijeme: 00:00 - 24:00
Kapacitet: 11 ležaja
Parking: 5 mjesta]]>

Šabarić grill - pečenjara osnovan je s glavnim ciljem pružavnja vrhunske ugostiteljske usluge, bazirane na jelima s roštilja. Nalazi se u Samoborskom parku, u blizini poznatog vlaka SAMOBORČEK. Nudi se mogućnost podizanja hrane, dostava hrane na kućnu adresu ili usluga kompletnog cateringa na licu mjesta. Šabarić catering temeljem dugogodišnjeg iskustva, posebno njeguje profesionalni pristup i visoke standarde kvalitete u organizaciji vrhunskih zabavnih i kulinarskih događanja.

Uz ukusna, vrhunski pripremljena i dekorirana jela nudi kompletnu uslugu, od uređenja prostora pa sve do najma šatora i različitih montažnih prostora. U pripremi hrane koriste se prokušani domaći recepti. Ponuda se prilagođava zahtjevima klijenta širokim izborom hrane i pića. Nude se hladna predjela, hladne salate, topla predjela i glavna topla jela kao i slastice. Postoji mogućnost iznajmljivanja bečke kočije sa kojima za svečane prilike. Krativnost, maštovnitost i originalost, profesionalno i ukusno uređenje prostora, izbor jelovnika i stručno osoblje su neke od glavnih odlika usluga Šabarić.

Radno vrijeme: 07:00 - 22:00

 

]]>

Ako je ovo drugo, neće zadugo, jer "Dumić" je nadaleko čuvena kuhinja po spremanju pastrva. Jasno, prije pržene, pečene, panirane i tko zna kakve još pastrve, možete se osladiti domaćim narescima, zdjelom svježeg seoskoga sira i vrhnja ili uživati u štruklima kuhanim, zapečenim ... uglavnom izvrsnim.

Od "Dumića" razilaze se planinarski putovi na sve četiri strane. Ako vam se ne žuri do Japetića, Velikoga Dola ili Oštrca, ostanite. Uživajte. Večerajte i prespavajte kod "Dumića" uz žubor potoka i šum krošnjatih stabala, daleko od buke.

Radno vrijeme: 12:00 - 22:00, utorkom zatvoreno
Kapaciteti: 60 mjesta
Parking: 60 mjesta]]>

Foto galerija Lang također promovira hrvatsku fotografiju u inozemstvu i sudjeluje na važnim europskim fotografskim manifestacijama.

Foto galerija Lang uz izložbe organizira predavanja i fotografske radionice, a posjetitelji u ugodnom prostoru Galerije mogu razgledati europske stručne fotografske časopise, najnovije domaće i strane publikacije te kataloge, a na raspolaganju im je i izbor najnovije stručne literature.
]]>

Jednobrodna građevina sa svetištem podignuta je oko 1500. god., a kasnije je dograđivana i nadsvođena (do kraja 17. stoljeća crkva je bila dovršena). Masivni zvonik po prvi put se u dokumentima spominje 1695. god. Krajem osamdesetih i sredinom devedesetih godina ovog stoljeća obnovljeno je krovište i fasada.

U blizini crkve, ispred gostionice "K Gabreku", stajala je do 1812. god. gradska kula "turis oppidi" koju danas možemo vidjeti na grbu grada Samobora. Srušili su je Francuzi (vladali Samoborom od 1809.-1813.) zbog preuskih vrata koja su smetala tovarnim kolima s bakrenom rudačom iz Ruda.

Proštenje je na dan sv. Florijana (4. svibnja) te na dan sv. Mihajla (29. rujna) i nedjelju iza.

]]>

Njegova nježna privrženost Ljubici rezultirala je knjigom pjesama "Đulabije". Doduše, ljubav između Vraza i Ljubice bila je čisto platonska. Kako se čini, ona je ljubavne osjećaje gajila prema određenom dvorskom savjetniku barunu Sulyoku koji je imao ozbiljnu namjeru uzeti je za ženu. Međutim, do braka nije došlo, navodno zbog protivljenja obitelji. Umjesto baruna, Ljubica se udala za bogatog trgovca Edvarda Englera i odselila u Ljubljanu. Kako se čini, unatoč dvoje djece koje je rodila, taj brak nije bio sretan.

Prilikom jedne posjete Samoboru više se nije vratila mužu, a primjećivalo se da nije bilo niti one životnosti po kojoj su je pamtili Samoborci. Ljubica je umrla u svojoj 30. godini, a barun Sulyok je čitav život ostao neženja. Samoborci se svake godine prisjete Julijane Cantilly na “Večeri ljubavne poezije“ koje su donedavno bile održavane uz njen grob kraj župne crkve Svete Anastazije.

(Izvor:www.radiosamobor.hr).
]]>
Izletište je smješteno na Slanom Dolu, malom selu u samoborskom gorju s oko 250 stanovnika, samo 7 km od Samobora a 15 minuta vožnje od centra Samobora. Ovdje je kontrolna točka brojnih planinarskih i biciklističkih ruta i službena stanica planinarskih pohoda planinarskog društva Japetić.

Osiguran je parking, dječje igralište, smještaj u 4 dvokrevetne sobe sa zajedničkom kupaonicom, ljetna  terasa  s predivnim pogledom na Samoborsko gorje te restoran s kapacitetom od 35 mjesta.

Za izletnike se preporučuje se kratka  šetnja  Slanim Dolom i okolnim područjem, a u tu svrhu u ponudi se nalaze planinarske karte i vodiči za penjače.

Nakon planinarenja, dobro će doći osvježenje u restoranu i uživanje u domaćim pićima, prirodnim sokovima i lokalnim vinima koja upotpunjuju tradicionalna jela. U posebnim prilikama svira se za dušu na gitari, basu, violini.

Radno vrijeme: 07:00 - 23:00
Smještajni kapacitet: 4 sobe - 8 ležaja
Kapacitet: 35 mjesta
Parking: 10 mjesta

]]>

A vani, sučelice spilji ljepotici, čeka vas sva raskoš dobre kuhinje u gostionici "Kod špilje". Nije li prirodno ovdje u carstvu prirode naručiti i naužiti se prave domaće hrane. Doista, sve domaće, od sočnog zelenja iz vrta za mirisne juhe do zdrave salate koja uz priloge podiže slast domaćeg kuhanoga ili pečenoga mesa na sto načina, uz pravu mjeru biranih začina. Sve, od prve čašice za okrepu, preko ukusnog raznovrsnog predjela do jela spravljenih po starinskim receptima, blagdan je za nepce, da biste sve okrunili pićem po želji (možda pivom rashlađenim u spilji), ili vinom koje će zaokružiti gastronomski doživljaj. Jasno, bit će vam u slast i izbor slastica.

Radno vrijeme: 10:00 do 23:00, ponedjeljkom zatvoreno
Kapacitet: 50 mjesta
Parking: 50 mjesta

]]>

Crkvicu je blagoslovio dr. Antun Bauer, 2. studenog 1934. godine. Tijekom 1990. godine crkvica je obnovljena i postaljen je novi oltar i tri nova vitraja.

Raspored služenja misa:  svaki dan u 7:00 sati
 
Godišnje proštenje: 24. lipnja na blagdan sv. Ivana Krstitelja.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE).
]]>

Budući da su se i najveća likovna ostvarenja rađala u ateljeima, tako i ovaj izložbeni prostor ne pretendira pokazivati antologijska djela velikih autora nego skice, crteže i druge likovne zapise poznatih autora temeljem kojih su nastala velika i svima poznata likovna djela.

U tri godine izlaganja u Ateljeu su održane trideset i dvije izložbe koje je posjetilo gotovo tri tisuće posjetitelja. Ova zavidna brojka ohrabruje nas i daje poticaj za još kvalitetnijim radom, tim prije što u biser gradu Samoboru nema ovakvih izlagačkih prostora niti izložbi ovog tipa.
]]>

Tijekom stoljeća promijenio je mnoge vlasnike: grofove Celjske, Frankopane, Tržačke, Tahija, Erdödyja, Auersperga, Kulmera, Kiepacha, te Montecuccolija od kojeg je samoborska općina 1902. god. Stari grad i otkupila. Unutar zidina su i ruševine gotičke kapele sv. Ane.

Sa Starog grada pruža se pregledan pogled na Samobor i okolicu. Najkraći put od centra Samobora do Starog grada vodi ulicom sv. Ane ili Jurjevskom do Anindola (15 min.) odakle se održavanom pješačkom stazom stiže do ulaza negdašnje plemićke utvrde (15 min.). Može se od centra krenuti i Starogradskom do Taborca, gdje skrećemo lijevo do sv. Mihalja i kratkim usponom (10-15 min.) penjemo se do cilja.
]]>
Središnjica događanja Dana Samoborskih kremšnita je na Trgu kralja Tomislava.  

Ovdje Samoborce i njihove brojne vikend goste  očekuje slatki program, degustacija kremšnita, nagradne igre i dobra glazbena zabava uz zvijezde večeri. Jednostavno dođite i uživajte!

Ukoliko ne stignete u Samobor okušajte se u pripremi domaćih kremšnita za koje je recept objavljen na službenim stranicama manifestacije, no uz napomenu da će dobivene kremšnite ipak biti samo slične Samoborskim kremšnitama jer tajna po kojoj su posebne ipak mora ostati tajna...

 

]]>

Zaljubljenica u narodnu baštinu, Katica Tkalčić, godinama se bavi tkanjem i od najranije je mladosti u doticaju s tradicijskom baštinom Samoborskog kraja. Tkanje je stari zanat koji se prenosio u samoborskom kraju s koljena na koljeno. Svojoj majci Fanici, pomagala je u postupcima prerade lana, a od osnovne škole kroz cijelu mladost bavila se folklorom. Posljednjih nekoliko godina sije lan, kako bi pokazala vještinu njegove tradicijske obrade, koja je dugotrajan i mukotrpan posao. 

Ljubav prema narodnoj baštini izražava šivanjem narodnih nošnji od domaćeg platna, kompletnom izradom lajbeka te ženske ogrlice - samoborski kraluš, zatim tkanjem vunenih predmeta te izradom stiliziranih narodnih nošnji za lutke.

S ciljem očuvanja ovog starog zanata od zaborava i predstavljanja tradicionalnog tekstilnog rukotvorstva samoborskog kraja, održava izložbe kao i radionice tkanja u samoborskim školama te prezentacije tkanja, prema dogovoru.

]]>

Njegova skulptura Ante Starčevića ukrašava glavni trg u Svetoj Nedelji a Barbara Celjska, Vitez i Žena s djetetom nalaze se u Starom gradu Celje. Franjo Jurčin sudjeluje na raznim izložbama, brojnim likovnim kolonijama, te se samostalno predstavio je u Otvorenoj galeriji Samoborskog muzeja u Starogradskoj ulici.
]]>

Selo neobičnog imena smješteno na 500 m nadmorske visine, udaljeno je 7 km od Samobora. U selu se nalazi kapelica Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca.

Stil  kuhinje je domaći.  Jelovnik se sastoji hladnih predjela, juha i kućnih specijaliteta, a posebno uz najavu, može se naručiti pečeni odojak i jela s roštilja.  Nezaobilazne su domaće slastice: gibanica makovnjača/orehnjača, štrudla od sira/jabuka, greblica i palačinke čokolada/marmelada. Kruh je također domaći, kukuruzni. Kao i vino domaće bijelo (graševina).

Radno vrijeme
: ponedjeljak - petak: 16:30 - 20:00, subota - nedjelja: 08:00 - 21:00 





 

]]>

No, prepustimo se i čarima i čarolijama anindolske kuhinje. Ipak domaćin zna da će mnogi ovdje poželjeti kušati samoborske češnjofke, krvavice, roštilj od "pacanog" mesa, samoborske sireve i sve obilje samoborske kuhinje. Jasno prije jela, a može i poslije obroka, prijat će čašica izvrsnog samoborskog bermeta, a uz jelo umjesto dućanskoga senfa uživajte u pravoj pravcatoj, jedinstvenoj samoborskoj muštardi!

Sve u svemu, ovamo se itekako isplati navratiti i ostati. Što duže, to bolje!

Radno vrijeme: 10:00 - 22:00, ponedjeljkom zatvoreno
Kapacitet: 16 mjesta u objektu i 50 na terasi
Parking: 20 mjesta]]>

Smještajni kapacitet: 4 sobe (10 ležaja)
Parking: 10 mjesta]]>

Iznad župnog ureda, nalazi se grkokatolička župna crkva Sv. Jurja , jednobrodna građevina sa zvonikom iznad pročelja, izgrađena na početku 19. stoljeća.

Proštenje je na dan sv. Jurja, 23. travnja i 29. travnja. Godine 1925. u spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe Hrvatskog kralja Tomislava, ovdje je podignut je visoki betonski križ, Milenijski križ, u spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava. U blizini je lijepo uređeno odmorište Hrvatskog autokluba.]]>
 
Asortiman obrta predstavlja oprema za pse, lanci za stočarstvo i poljoprivredu, metalna galanterija i ostali proizvodi po narudžbi. Kad je tvrtka 1961. godine započela s radom, bila je, a još je i dan-danas, jedina obrtnička radionica s ovakvim proizvodnim programom u regiji. Tada je u improviziranoj radionici postojala jedna kovačka vatra, nakovanj i čekić, znanje stečeno u zanatskoj školi i majstorskoj radionici, mnogo volje za rad i ljubavi prema metalu, posebno prema obradi žice.

Jedan od najvažnijih elemenata u oblikovanju proizvodnog programa i konstruiranja proizvoda, oduvijek su bile povratne informacije dobivene od kupaca.]]>
Da ne duljimo: "Kodrić-silex" na postavkama najboljih tradicija obiteljskih manufaktura izrađuje, proizvodi, dotjeruje i postavlja kaljeve peći i kamine.

Malo tko od nas nije zadrhtao pri rezonantnim zvucima i peći i kamina. Pucketanje vatre, titraji zraka, magličasti plavi dim…nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Kako je bilo i prije nekoliko tisuća godina, u bespućima i dubini špilja, tako je i danas u zdanjima moderne arhitekture.

Obitelj Kodrić čija je ideja vodilja učinila peći "Kodrić" lijepima kao iz bajke, uspjela je dosegnuti san mnogih pokoljenja, nadvladati prošlost i sadašnjost, spojiti ih uz čarobnost vatre i ponuditi ono što nam svima ponajviše nedostaje - plemenitost i toplinu.
]]>
Sobe se nalaze gotovo u samom središtu slikovitog Samobora, koji privlači bogatstvom  kulturnog naslijeđa te atraktivnom  okolicom. U obiteljskoj su kući, mirisu cvijeća i zelenilu parka, a preko puta Franjevačkog samostana i Kuće susreta Tabor te u neposrednom susjedstvu dvorca Kodrič. Stoga su  idealno mjesto za smještaj i noćenje posjetitelja Samobora.

Ljubaznu obiteljsku atmosferu upotpunjuje udobnost opremljenih soba s upotrebom kuhinje, kupaonice i televizora.  Sobe imaju poseban ulaz. Doručak i večera je po dogovoru.

Sobe su zajamčeno jedan od najboljih izbora za smještaj, budući da su smještene u zidinama starinske kuće, a  svojom  udobnošću i ponudom idu u korak sa zahtjevima gosta. 

Dođite i osjetite obiteljsko  ozračje u sobama za iznajmljivanje "Šoštarić - Špigelski".  
Smještajni kapacitet: 2 sobe (4 ležaja)
 

]]>

Laganom vožnjom za čas ćete napustiti uski šumovit klanac i zaustaviti se s razlogom uz gostionicu "Rudaru". Nosi takvo ime od davnina na spomen nekoć vrijednim rudarima koji su u ovom kraju rudarili.

Unutra vas čeka pravi rudnik rudarske ponude od koje je, bilo da je riječ o jelu ili pilu, sve izvrsno. Ne samo izvorno, domaće, već i spravljeno po domaći, po receptima kojima su davno domaćice oduševljavale sve oko stola. Podugačak je popis na jelovniku i vinskoj karti, ali recimo zagrebački lungić s pravom je ponos ove kuće. I velik i biranom kakvoćom ispunjen, domaćom šunkom, sirom, pa uz to slasni šampinjoni, pa posebno pečeni krumpir, pa salate kojima se broja ne zna, pa kruh domaći... Od slastica svakako je kruna svakog posjeta nezaobilazna rudarska greblica, te slasna makovnjača i orehnjača.

Ljubitelji roštilja također će doći na svoje. Od ponuđenih osam vrsti domaćega vina, jedno će zasigurno biti po Vašem ukusu, iako su sva izvrsna.

Radno vrijeme: pon-pet: 11:00 - 23:00, utorkom zatvoreno.
Kapacitet: 60 mjesta
Parking: 20 mjesta

]]>

Svake se godine 3. veljače (Blaževo) birao sudac, veliko i malo gradsko vijeće, te se iz redova činovnika biralo i 2 „šacmeštra“ koji su nadgledavali kvalitetu robe na trgu i sajmu. Samobor je imao dnevni trg - „plac“ i tjedni subotom – sajam. Godišnji sajam je od davnina bio na dan sv. Tome 22. prosinca, a kasnije je od vladara dobio još 5 godišnjih sajmova, a koji su bili vezani uz crkvene svetke ( Valentinovo, Josipovo...).

Na sajmu su robu nudili domaći obrtnici i trgovci, ali i oni iz Zagreba i bliže okolice. Spominju se Karlovčani, trgovci iz Zagreba, Kraiščani (Slovenci). Moglo se kupiti žito, građevno drvo, vapno, koža, obrađena koža kao đonovi za obuću, alati za obradu zemlje, sve vrste hrane. Spominju se i sušene, svježe i usopljene ribe. Domaći trgovci za sajam su iznosili robu na trg i prodavali je ispod šatora. Iz glavnog trga „sajam“ se selio najprije na prostor današnjeg Trga Matice hrvatske, zatim u Gajevu ulicu na širi prostor današnjeg Doma zdravlja, a kasnije u Hrastinsku cestu, gdje je i danas.

Na sajmu se oduvijek moglo kupiti konje, stoku, svinje, perad, a polako se zatim pojam sajmišta pretvorio i u prodavanje stare krame. Danas se na sajmištu može kupiti najraznovrsnija roba, i to po vrlo umjerenim cijenama, a održava se svake subote u prijepodnevnim satima.
]]>
Organizator "Jazz Festivala Samobor" je Gradska glazba Samobor, neprofitna amaterska udruga u kulturi i najstarija Glazba u Hrvatskoj, osnovana 1807. godine, a posljednjih godina najbolji amaterski puhački orkestar Zagrebačke županije. Godine 2010. Gradska glazba Samobor je na Državnim susretima amaterskih puhačkih orkestara u Novom Vinodolskom osvojila 3. mjesto.
 

Autor projekta i idejni začetnik je član Upravnog odbora Gradske glazbe Samobor, tajnik Dubravko Mihalinec. „Jazz Festival Samobor“ utemeljen je 2005.g. i održava se tradicionalno zadnjeg tjedna u mjesecu svibnju kada okuplja mlađe domaće i strane jazz skupine koje na svojim nastupima ugošćuju poznata imena naše i strane jazz scene.


U kombinaciji s nastupom većih sastava i Big Bandova ovaj amaterski organiziran samoborski Jazz Festival po svojoj strukturi i trajanju jedinstven je u Hrvatskoj i dodatni je sadržaj kulturno-glazbene turističke ponude grada Samobora.

]]>

Rimokatolička župa Krista Kralja nalazi se u Farkaševcu Samoborskom, a dio je Samoborsko - okićkog dekanata. Župa je smještena u nizinskom dijelu Samobora, na tromeđi Domaslovca, Farkaševca i Hrastine. Broji oko 3.500 župljana sa područja Domaslovca, Farkaševca, Hrastine, Celina, Savrščaka, Medsava i Vrbovca. Osnovana je 2002. godine na području spomenutih mjesta koja su do tada pripadala samoborskoj župi Sv. Anastazije. Župna crkva sagrađena u modernom stilu.

Osim župne crkve, u župi postoji kapelica Sv. Petra i Pavla u Vrbovcu i raspelo u Celinama. Župa je poznata po sistemu župnih stanica za evangelizaciju, koje uključuju i mlade. Prema ovom modelu, vjernici se sastaju po kućama i mole prema molitvenom programu.

Glavno župno proštenje: Svetkovina Krista kralja (zadnja nedjelja prije Došaća).


Raspored služenja misa:
nedjeljom i blagdanima u 8:00, 9:30 i 19:00 sati, radnim danom, osim ponedjeljka u 19:00 sati.

]]>
Od glavnih vrata groblja široki put vodi do velikog križa. Nekoliko koraka desno od križa grob je hrvatskog književnika Ivana Perkovca (1826.-1871.). Na sarkofag s križem naslonjena je Hrvatica s lovor vijencem u ruci. Skulptura predstavlja alegorijski lik "Domovine". Ovaj spomenik od bijelog mramora rad je akademskog kipara Ivana Rendića. Postavljen je 1875. godine.

Na samoborskom groblju pokopani su i mnogi drugi zaslužni građani Samobora kao: Josip Milaković (na grobu je brončani reljef, rad kipara Stevića), Fran Hrčić (na grobu je brončano poprsje, rad kipara Vanje Radauša), Ferdo Livadić (na grobu je brončano poprsje, rad kipara Ferde Ivanščaka), Milan Zjalić (na grobu je brončani reljef, rad kipara D. Hotka) itd.
]]>

Kalvariju čini veliko raspelo s dva križa. Korpus je izradio fra Elekt Maruzi iz Zagreba, a križeve žitelji Domaslovca. Kad se pročulo da se gradi Kalvarija, župljani Samobora su izrazili želju da se podigne ujedno Križni put u spomen 1900. obljetnice Isusove smrti na križu. Same postaje, njih 13, izradio je od umjetnog kamena Rudlolf Betler.]]>

Na uzvisini iznad samog centra Ruda nalazi se župna crkva sv. Barbare. Najstariji sačuvani pisani podaci sežu u 1622. godinu, no smatra se da je crkva postojala i ranije. Crkva građena u baroknom preuređena je u historicističkom stilu, a osim glavnog oltara sv. Barbare ističe se oltar sv. Jušta za kojeg se vjeruje da je donesen iz dvorske kapele starog samoborskog grada. Glavni oltar izrađen je od drva, s drvenim kipom sv. Barbare u sredini.

Na njemu su još dva kipa, sv. Katarine i sv. Apolonije te dva anđela. U lađi crkve nalaze se  tri oltara. Na prvom oltaru, sv. Josipa, osim kipa ovoga sveca nalaze se i kipovi sv. Antuna pustinjaka, sv. Roka i sv. Florijana. Na oltaru Majke Božje Lurdske nalaze se i kipovi sv. Bernardice i sv. Ane. Na oltaru sv. Jušta nalazi se velika slika Presvetog Srca Isusova. Na koru su orgulje sagrađene 1913.g., a restaurirane 1967. godine.

Raspored misa: nedjeljna sveta misa služi se u 9:00 sati.
Proštenje je na dan sv. Barbare, 4. prosinca.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").]]>
Tamburaško društvo «Ferdo Livadić» Samobor, slijedom dugogodišnje tradicije, organizira Tamburašku noć, po prvi puta održanu 1986 godine, manifestaciju kulturnog, turističkog i zabavnog karaktera koja privlači pažnju velikog broja ljubitelja tamburaške glazbe.
 
Organizacijom ove manifestacije, glavni samoborski trg postaje mjesto promocije tamburaške glazbe. Svoje glazbeno umijeće, osim tamburaškog društva "Ferdo Livadić, publici predstavljaju brojni gosti i najboljih hrvatski tamburaši.

Organizator tradicionalno priprema štandove  s CD-ima TD Ferdo Livadić i Samoborki, te majice s prepoznatljivim lokalnim porukama (Samoborci piju vino z lonci…), a nisu zaboravili dobro iće i piće... 
 

]]>
Rebelijev plavac (Maculinea rebeli) globalno je ugrožena vrsta čiji je opstanak usko vezan za druge dvije vrste - biljku križara sirištara (Gentiana cruciata) i mrava iz roda (Myrmica schencki). Spada među pet najugroženijih danjih europskih vrsta leptira.  Razlozi njegove ugroženosti su nestanak livada i pašnjaka na kojima živi, te jedinstveni životni ciklus. Njegov opstanak, naime, ovisi o opstanku biljke križne sirištare (Gentiana cruciata) i mrava Myrmica schencki. Ljeti odrasli leptiri velikog gorskog plavca polažu jaja na križnu sirištaru. Iz jaja, desetak dana kasnije, izlazi gusjenica i ubušuje se u cvjetni pup gdje se hrani. Nakon otprilike tri tjedna gusjenica napušta križnu sirištaru i pada na tlo gdje izlučuje spojeve slične onima što ih luče ličinke mrava vrste Myrmica schencki. Mravi, zavarani mirisom, gusjenicu odvlače u mravinjak i smještaju u posebnu komoru za uzgoj ličinki. Ako gusjenicu pronađu mravi neke druge vrste najvjerojatnije će je pojesti. Gusjenica velikog gorskog plavca u mravinjaku ostaje jednu ili dvije zime i za to vrijeme svoju masu poveća i do sto puta.  Potkraj svibnja gusjenica se zakukulji u gornjem dijelu mravinjaka i tada započinje preobrazba u leptira. Nakon dva do tri tjedna iz mravinjaka izlazi odrasli leptir. Leptiri se pare ubrzo nakon preobrazbe, ponekad čak nakon prvog dana. Odrasli leptiri žive vrlo kratko i glavni cilj im je položiti jaja na križnu sirištaru.

U Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje do sada je nađeno sedam livadica na kojima raste križna sirištara, a na svakoj je nađen i veliki gorski plavac. Kod mužjaka je gornja strana krila plavoljubičasta s crnim rubom. Kod ženke je taj rub puno deblji pa krila mogu biti potpuno smeđa do tamnosiva. Donja strana krila je svijetlosmeđa s tamnim točkama. Vrijeme leta velikog gorskog plavca je srpanj i kolovoz. 

S obzirom da je ovaj ugroženi leptir nađen na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje Javna ustanova Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje odlučila je posvetiti posebnu pažnju njegovoj zaštiti.  (Vjesnik, 3. kolovoza 2003.)


 

]]>

Središnjim dijelom parka dominira spomenik žrtvama iz Domovinskog rata, a u dijelu parka ispred crkve sv. Anastazije nalazi se kip Majke Božje postavljen u znak sjećanja na poginule u I. svjetskom ratu.

Po mišljenjima mnogih posjetitelja, Park domovinske zahvalnosti i spomenik palim braniteljima jedno je od najljepših i najbolje arhitektonsko oblikovanih obilježja Domovinskog rata u cijeloj Hrvatskoj. To potvrđuje i nagrada Saveza arhitekata Hrvatske “Viktor Kovačić” za najbolju arhitektonsku realizaciju 2001. godine, dodijeljena autoru parka i spomenika, arhitektu Branku Silađinu (Odak & Silađin).

Od središnjeg spomenika proteže se spomen zid s imenima 51 poginulog branitelja u Domovinskom ratu s područja Samobora i Svete Nedelje.
]]>

Smješteno je na cesti od Samobora prema Lipovcu, 200 m od hotela Samoborski slapovi.

U ugodnom ambijentu moći ćete kušati specijalitete a la Mrvica.

Ovdje ne manjka osmijeha i lijepe riječi poznatog nam kuhara Mrvice a ono što izađe iz kuhinje „Barbara“ izazvat će vaše ushićenje.


Radno vrijeme: 11:00-23:00

Zatvoreno: ponedjeljkom
Kapacitet: 30 mjesta
Parking: 30 mjesta


]]>

Nije točno kada ljudi kažu "pastrva je pastrva". Kušajte je u "Vilinskim jamama", pa ćete svima znati reći što je to prava pastrva na originalni grdanjski način.

Restoran je zbog komfornosti i ugodnog okruženja pogodan za organizaciju svadbenih svečanosti i raznih drugih događanja.

Radno vrijeme: 06:00 do 23:00
Kapacitet: 400 mjesta
Parking: 150 mjesta
]]>
Boltina hiža nalazi se u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje, a s njezine terase pruža se jedinstveni pogled na Rude, Cerje, Sljeme, Zaprešić, a i dalje. U ponudi samoborskih izletničkih bisera Boltina hiža godinama zauzima gotovo kultni status.

Ugostiteljski objekt u Prekrižju Plešivičkom neizbježna je stanica brojnim izletnicima, planinarima i svim ostalim zaljubljenicima u idilu koju pružaju samoborska priroda i njegovo gorje, postaja na kojoj se nalazi okrepa i gdje se uživa u prijateljskom ili obiteljskom druženju.

U pravom domaćinskom ugođaju nude se izvrsna jela domaće kuhinje i kvalitetna vina Plešivičkog podeblja. Za najmlađe posjetitelje je uređeno dječje igralište, tako da njihovi roditelji mogu u miru pojesti ručak u prirodi i popričati uz kavu, jer će djeca imati zanimaciju, a u slučaju lošijeg vremena u Boltinoj hiži se nalazi i sanduk pun igračaka.

Prošećite do planinarskog vrha Oštrc ili Plešivica.  Provedite dan u prirodi!

Radno vrijeme: petak 14:00-23:00, subota - nedjelja 10:00 - 23:00, za grupe po dogovoru i uz najavu
Kapacitet: 60 mjesta u objektu i 50 na otvorenom
Parking:
20 mjesta 

 
]]>

Uz široku ponudu ipak se mnogi ovdje najradije i najčešće odlučuju se za pastrvu, uvijek svježu - da bi je stručnjak kuhar pripremio gotovo na sto načina. Za tu slasnost isplati se poći "Gabrovici" u pohode, a užitak uz kvalitetnu vinsku ponudu svakako upotpunjava čista, bistra, zelena planinska okolica, bistri potok - tišina toliko potrebna gradskom čovjeku.

Tišina koju dodirne tek ptičji pjev, klokot potoka i vjetar u borovima. Pravo mjesto za pravi odmor, uz pravog domaćina.

Radno vrijeme: 10:00 - 22:00, utorkom zatvoreno
Kapacitet: 100 mjesta u objektu i 150 na terasi
Parking: 50 mjesta]]>

Po osi zapad-istok prostorno povezuje Stari grad Samobor, šetalište Vugrinščak, Muzej, Trg kralja Tomislava i Trg Matice hrvatske koji je krajnja istočna točka najinteresantnije gradske šetačke rute.

Gradna izvire u Samoborskom gorju na dva mjesta: jedan joj je izvor kod sela Lipovca i do grada protječe Lipovečkom dragom, a drugi iza sela Rude te protječe Rudarskom dragom. Kod crkve sv. Mihalja na zapadnom ulazu u Samobor ta se dva rukavca sastaju i združeni teku kroz središnji dio grada prema Savi.

Gradnu premošćuju mnogi mostovi i mostići od kojih je najznačajniji onaj koji povezuje Trg kralja Tomislava i ulicu Ivana Perkovca (jednu od najaktivnijih trgovačko-ugostiteljskih gradskih žila kucavica). Taj most izgrađen je 1906. god. iz armiranog betona po sistemu Luipold. U ono doba po načinu izgradnje i materijalu bio je drugi most te veličine u Europi.

]]>
Rudnik Sveta Barbara u Rudama najnovija je turistička atrakcija samoborskog kraja. Zaštita i očuvanje tehničke i rudarsko – geološke baštine kao i ostvarenje ideje i dugogodišnjeg sna o otvaranju rudarskog muzeja članova Kulturno umjetničkog društva Oštrc iz Ruda, dio je cjelovitog projekta pod nazivom „Bogatstvo podzemnog svijeta nekad i danas“, financiranog iz PHARE predpristupnog fonda Europske Unije.
Otvaranjem rudarskog muzeja na otvorenom, oživljena je višestoljetna prošlost rudarenja na području Ruda. Najstariji zapisi govore da se već 1210. godine tamo vadila bakrena ruda, a 1850. godine je započela proizvodnja željezne rude (siderita). Radi nerentabilnosti rudnik je zatvoren 1959.
Obnova rudnika je trajala 10 godina u kojem je periodu obnovljeno 350 metara hodnika rudnika, starih nekoliko stoljeća tj. rovovi Kokel i Sveto Trojstvo u kojima se eksploatirala željezna ruda (siderit).
Rudnikom Sveta Barbara upravlja Samoborski muzej.
 Radno vrijeme: Rudnik je otvoren vikendom i praznicima od 10 do 18 sati, a ostale dane u tjednu samo uz najavu.
Cijena ulaznica: Ulaz za predškolsku djecu besplatan, a ulaz je moguć samo uz pratnju roditelja. Cijena pojedinačne karte za odrasle osobe je  30 kn
Obilazak rudnika traje 30-ak minuta, a cijele rudarsko-botaničke poučne staze uz stručno vođenje 1 do 2 sata. 
]]>

Manifestacija je posvećena tradicionalnom rudarskom kolaču – rudarskoj greblici i zauzima jedno od najvažnijih mjesta u kalendaru kulturnih događanja Zagrebačke županije.
Subotnji program od 2006. godine prati etno izričaj, dok je nedjeljni u potpunosti posvećen folkloru.

Od 1985. godine, kada je ta manifestacija prvi puta organizirana, “Rudarska greblica” je prerasla u kulturno i nezaobilazno druženje početkom srpnja.
]]>

Raspored misa:  radnim danom u 7:00 i 19:00 sati a nedjeljom i blagdanom u 8:00, 9:00, 11:00 i 18:00 sati.
Župno proštenje je 24. lipnja (Rođenje Ivana Krstitelja) i nedjelja iza.  ]]>

Anindolska Piramida, vidikovac iznad kapele svetog Jurja nalazi se na 368 metara nadmorske visine. Piramida je visoka 14 metara i riječ je o metalnom stupu kojeg je donirao Dalekovod Zagreb.

Zahvaljujući inženjeru Medvedoviću radi se o samosvijetlećem vidikovcu opremljenom meteorološkom opremom. Za temelje, koji su postavljeni na isto mjesto gdje je bila stara, drvena Piramida, utrošeno je 11 kubika betona koje je donirao poduzetnik iz Strmca. S 10 tisuća kuna pomogla je i Zagrebačka županija, a 28 građana dalo je svoj doprinos donacijama. Bilo je potrebno oko 500 radnih sati da bi se Piramida postavila te dvije godine da bi se pripremila 4,5 kilograma teška dokumentacija s 87 raznih zahtjeva i dozvola.
 
Pogled s vidikovca pruža se na Samobor, Samoborsko gorje, Medvednicu i Zagreb.

Vrijednost Piramide je oko 350 tisuća kuna, ima garanciju na 60 godina, a maksimalan broj ljudi koji s nje pogledom mogu uživati u Samoboru i okolici ne bi smio prelaziti 15.

]]>

Obilježavanje ovog dana ima svoj službeni, svečani i pučki sadržaj. Isto su tako osmišljena crkvena i svjetovna događanja. Toga se dana zaslužnim građanima uručuju priznanja za životna djela ili za jednogodišnji doprinos svekolikom boljitku grada i građana. Također, brojni je puk nazočan na svečanoj svetoj misi zahvale za sve dobro primljeno tijekom godine. Doista je lijepo vidjeti brojne narodne nošnje oko oltara, na ulicama i trgovima. Posebice je svečano uz zavjetnu kapelicu svete Ane gdje se od pamtivijeka održava takozvano aninovsko proštenje.

Toga dana uistinu ima za svakoga ponešto, i glazbe i pjesme, športskih natjecanja, dječjih igara, plesa, kušanja samoborskih specijaliteta… Jednom riječju, svečano, dostojanstveno, raznovrsno. U taj dan svi kojima je ovaj grad prirastao srcu nastoje biti tu i diviti se njegovoj ljepoti te uživati u njegovom gostoljublju.
]]>

Vrhunska ponuda jela s ražnja i roštilja ljeti te srneći paprikaš zimi, ponos su ovog restorana.

Radno vrijeme: 8:00 - 23:00
Kapacitet: 35 mjesta
Parking: 10 mjesta

]]>
Restoran KOD DVA RIBIČA smjestio se nadomak rijeke Save u malom mjestu zvanom samoborski Otok. Već 39 godina ugoščuje prepoznatljivom ponudom, nasmijanim osobljem te netom ulovljenom ribom.

Ako se odlučite za ovaj restoran očekuje Vas svježa riba linjak, pastrva i smuđ te ostala riječna riba. Za one koji nisu ljubitelji slatkovodne ribe restoran KOD DVA RIBIČA preporuča mesne specijalitete od kojih se izdvaja samoborski kotlet.

Radno vrijeme: utorak - nedjelja: 7:00 - 23:00

]]>
Restoran Vilibald nalazi se u mjestu Pavučnjak u neposrednoj blizini grada Zagreba na staroj karlovačkoj cesti.

Ponosimo se dugogodišnjom tradicijom u ugostiteljstvu i specijalitetima domaće kuhinje sa naglaskom na jela sa ražnja  (janjetina i odojak),jela ispod peke, vegetarijanska jela…

Vikendom se možete opustiti i zabaviti uz živu muziku. Mogućnost organiziranja raznih banketa, vjenčanja…
 

Radno vrijeme: nedjelja - četvrtak  07:00 - 24:00, petak - subota: 07:00 - 01:00
Kapacitet: 100 mjesta 
Parking: 80 mjesta 

 

]]>

Svetomartinska župa prvi put se spominje 1334. godine u prvom popisu župa zagrebačke biskupije kojeg je načinio Ivan, arhiđakon Gorički, no njezina povijest počela se razvijati i mnogo prije, zajedno s Okić gradom čiji prvi pisani dokument seže u 1193. g., a u čijem podnožju se Sv. Martin nalazi, te je kasnije i dobio ime Sv. Martin pod Okićem.


Crkva je smještena u samom centru Sv. Martina. Najstariji dio crkve je podnožje tornja koje u početku uopće nije služilo liturgijskoj svrsi, nego je to bila obrambena kula. S vremenom je na nju dozidan osmerokutni toranj, koji je služio kao osmatračnica, a tek kasnije je dograđena mala kapela koja danas čini svetište crkve. Oko polovice 17. stoljeća crkva je temeljito obnovljena i proširena te je nanovno posvećena 1649. godine. Orgulje se prvi puta spominju 1745. godine a današnje potječu iz 1886.g. i još su uvijek u upotrebi.

Crkva je spomenik 1. kategorije.

Raspored služenja misa: nedjeljom u 8:00 i 11:00 sati, te radnim danom u večernjim satima.Glavno župno proštenje je na dan sv. Martina (11. studenog).

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").

]]>

Od prvih koncerata, davne 1976. godine, nastupali su samo vrhunski strani i domaći glazbenici, a iz godine u godinu bilježio se napredak i ostvarivale nove ideje, povećavao broj koncerata, a svesrdnim zalaganjem organizatora Iz Pučkog otvorenog učilišta program se sve kvalitetnije razvijao, čemu svjedoči i pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH, kao i Zagrebačke županije i Grada Samobora.

Festival već više godina predstavlja i mlade nadarene samoborske glazbenike dajući im priliku da iskažu svoje umijeće na koncertima Samoborskog ciklusa. Veseli činjenica da je ova koncepcija festivala već dobro prihvaćena u glazbenim i kritičarskim krugovima, ali i kod mladih glazbenika kojima nagrade na Samoborskoj glazbenoj jeseni zauzimaju značajno mjesto u njihovim biografijama.

Zahvaljujući Samoborskoj glazbenoj jeseni, naš grad uistinu je postao grad kulture i umjetnosti.
]]>

Na Praunspergerovoj karti Samobora iz 1762. god. označena kao "kurija Rakovec". Najvjerojatnije je ime imanju dao pravnik, bilježnik i zemljoposjednik Josip Terputec (koji 1812. godine u vrijeme francuskog upravljanja Samoborom piše na latinskom elegiju od 98 dvostiha "Plač nad kurijom Mirnovec"). Trputec 1820. god. prodaje imanje i kuriju Franji Reiseru. Ta znamenita samoborska obitelj i danas je vlasnik kurije koja je smještena u prostranom parku.

Građena je u oblikovnoj tradiciji jednostavnih kurija sjeverozapadne Hrvatske, s glavnom stambenom prostorijom u sredini koja je na pročelju naznačena rizalitnim istakom prema parku. Sporedne prostorije orijentirane su prema unutrašnjosti dvorišta.

Kurija osim arhitektonskih vrijednosti ima i kulturno povijesni značaj kao mjesto sastajanja samoborskih iliraca i domoljuba.

]]>

Kurija je jednokatnica pravokutnog tlocrta orijentirana glavnim pročeljem prema parku koji dodiruje cestu. Iako samoborska povijest bilježi i ističe mnoštvo svojih obitelji te reprezentativne građevine u kojima su prebivale (vile Wagner, Allnoch, Reiser na Gizniku i dr.), njihovo današnje stanje ne bi ostavilo najbolji utisak na potencijalnog posjetitelja.

Park oko kurije su osnovali prvotni vlasnici Ruic de Roxas. Park je oblikovan u slobodnom stilu, a u njegovom biljnom inventaru ima bjelogorice i crnogorice, od kojih se po starosti i obujmo krošnje posebno ističu crvenolisna bukva i javorolisna platana kao i dobro razvijena stabla ariša i smreke. Osim navedenih stabala, ističu se i primjerci divljeg kestena, grada i dr. Površina parka iznosi 2,00 ha. Park,  kao i dvorac s gospodarski zgradama, često je mijenjao vlasnike i korisnike, ali se redovito održavao sve do osamdesetih godina.
]]>
Župa sv. Leonarda u Kotarima osnovana je 1789. godine, no vjerski život započeo je još i prije, osnivanjem Male Braće bosansko - hrvatske provincije 1531. godine. Župu čine sela Kotari, Cerje, Manja Vas i Bukovje i danas je to jedna od najmanjih župa zagrebačke nadbiskupije koja broji oko  570 župljana, a taj se broj sve više smanjuje.

Župna crkva smještena je  podno naselja, nedaleko od ceste Samobor-Jastrebarsko. Legenda govori da je ban P. Erdödy sagradio crkvicu na mjestu ukazanja negdje oko 1520-30. g., a samostan se osniva odmah potom 1531. g. Krajem 17. st. gradi se nova samostanska zgrada oblika četverokuta, sa zdencem u sredini. Crkva je obnovljena i povećana 1733. g. kada postaje i župna. Škola u sklopu samostana osnovana je 1775. g. dok je samostan ukinut i napušten 1789. g. Župu nastavljaju voditi svećenici dijecezanci, a neupotreba samostanske zgrade dovodi do rušenja njegova tri krila. Tek 1964. g. župa i preostalo samostansko krilo samostana bivaju vraćeni franjevcima-glagoljašima.
 
Unutar crkve i samostana sačuvan je izvanredno vrijedan inventar: glavni oltar Sv. Leonarda (1741.),  bočni oltari Sv. Franje i Sv. Antuna uz trijumfalni luk (1743.) s po dva kipa svetaca i oslikanim pročelnim stranama menze; dva bočna oltara Majke Božje i Sv. Josipa uz sjeverni i južni zid lađe (1746.); oslikanom propovjedaonicom (1740.); male orgulje (19. st.); dvije ispovjedaonice s dvije slike na drvu s unutrašnje strane (18. st.); antependij s oltara Immaculate iz 18. st., te četiri slike na platnu u svetištu, slika Sv. Grgura iz 17. st., slika Sv. Ante Padovanskog iz 1732. g. i dr. U samostanu se čuva vrlo vrijedna knjižnica.

Raspored misa
: nedjeljom i blagdanom u 8:00 i 11:00 sati, a radnim danom u 19:00 sati.
Glavna proštenja: na blagdan sv. Leonarda 6. studenog te 13. srpnja na dan posvećenja crkve.

]]>

Župna crkva Presvetog Srca Isusovog nalazi se u Rakovom Potoku. Župa je osnovana 1945. godine odredbom nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca. Župa trenutno broji oko 2.500 župljana. Župna crkva sagrađena je na temeljima nekadašnje kapele iz 1903. godine, koja je 1995. godine srušena.

Gradnja nove crkve trajala je do 2001. godine kad je ista blagoslovljena. U župi djeluje ženska i muška molitvena zajednica i mješoviti pjevački župni zbor. .

Proštenje je u nedjelju iza blagdana Srca Isusova.
 

Raspred misa: radnim danom u 19:00 sati (zimi) i 18:00 sati (ljeti) te nedjeljom u 8:00 i 11:00.
]]>

Dvorac, kao i nekada tako i danas, naziva se "Balagovi dvori" prvi put se spominje 1620. god., kad ban Tomo Erdödy, zbog vjerne službe Kristoforu Balagoviću daruje drvenu kuriju, te pripadajuće imanje s kmetovima. Osnivač hrvatske, preciznije, samoborske grane Kiepacha je Baltazar Ignac Kiepach od Haselburga(1779.-1847.).

Dvorac 1829. preuređuje zagrebački arhitekt Bartol Felbinger, a definitivni oblik dvor dobiva 1880. god., zajedno s parkom. Jednokatni objekt tlocrta u obliku slova “L” (izvorno samo sjeverno krilo) s recentno dograđenim južnim krilom. Površina parka iznosi 0,60 ha. Park je oblikovan u slobodnom engleskom stilu s malim jezerom i otočićem u sredini. 

Dvorac je bio u vlasništvu obitelji Kiepach sve do završetka 2. svj. rata, kada su im dvorac i svi posjedi oduzeti od novih komunistickih vlasti. Od 1948 god., pa do danas posjed je u vlasništvu države (današnji Centar za odgoj i obrazovanje Lug).

Posljednju rekonstrukciju i sanaciju građevine i okoliša dvorca izvela je 1989-1990 god.arhitektica Jagoda Leinert.

]]>
Župa Sv. Duha smjestila se na najzapadnijem dijelu Samoborskog gorja i prijelazno je područje prema Žumberku. Sa svojih 899 župljana najmanja je župa u Okićkom dekanatu, poslije župe Kotari.

Župna crkva nalazi se na uzvisini iznad Noršić Sela, nedaleko od vrha Noršićke Plešivice (721 m). Crkva se nalazi na 687 m, pa je uočljiva izdaleka. U povijesnim izvorima, crkva se spominje 1642. godine kao područna kapela samoborske župe, a podigli su je stanovnici sela. Spomenik je kulture. Ima jednu lađu, neogotičkog je stila, pravokutnog tlocrta s užim poloigonalnim svetištem i zvonikom sjeverno ispred zapadnog pročelja. U crkvi se nalaze dva oltara, jedan na čast Svetome Duhu a pomoćni na čast Srcu Isusovu. Oltari su drveni, tirloskog stila. Uz crkvu se nalazi groblje.
Raspored služenja misa: nedjeljom i blagdanom u 11:00 sati (osim u nedjelje kad su u kapelama mise i proštenja).

Proštenje
je na blagdan Duhova sa svetom misom u 11:00 sati.

Informacije: ključ crkve nalazi se kod zvonara, gospodina Antuna Ivekovčića, kbr. 30. , uprava iz Samoborskog Luga.
 

]]>

Župna crkva Sv. Jurja u Stojdragi, jednobrodna je građevina sa zvonikom iznad pročelja, izgrađena na početku 19. stoljeća. Uz župnu crkvu sagrađen je i župni dvor. Za vrijeme II. Svjetskog rata, crkva i župni dvor bili su spaljeni. Crkva je obnovljena 60-ih godina a iz župne crkve u Dišniku kod Garešnice, prevezen je ikonostas iz 19. stoljeća, koji je nekoć stajao u katedrali i Križevcima.

Godine 1925. u spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe Hrvatskog kralja Tomislava, podignut je visoki betonski križ.]]>

Objekt se izdvaja kao jedan od najvrjednijih dvorova samoborskog kraja i jedan od rijetko sačuvanih profanih spomenika u kontinuitetu iste obitelji. Dvor je prvobitno vjerojatno služio za potrebe tridesetničke postaje jer su prvi poznati vlasnici Podolja, obitelj pl. Szaich de Pernice, bili "kraljevske tridesetnice egzaktori".

Današnji vlasnici dvora došli su u posjed Podolja 1779. godine ženidbom Petra Praunspergera, bivšeg protonotara varaždinske županije, s vlasnicom plemićkog posjeda i dvora Viktorijom Szaich de Pernica. Zbirka portreta porodica Saić i Praunsperger iz XVII. i XVIII. stoljeća, već samim time što i danas stoji u ambijentu dvorca, ima izuzetnu kulturno-povijesnu vrijednost.

U dvorcu se čuva i zbirka oružja, starog namještaja te niz sitnih umjetničkih predmeta. Oko dvora sačuvan je park i stari gospodarski objekt iz XIX. stoljeća.

Dvorac nije otvoren za posjetitelje.
]]>

Godišnje proštenje je na dan sv. Vida (15. lipnja) sa svetom misom u 9:30 i nedjelju iza s misama u 9:00, 11:00 i 17:00 sati.

Informacije: Čuvar ključa je g. Franjo Mahović, kbr. 19.]]>

Tlocrtom je najzanimljivija kapela Samoborskog kraja, a potječe još iz rimskog doba. Leži sjeverozapadno od Samobora, na 320 m nadmorske visine, na uzvisini iznad groblja Otruševec. Oko kapele je starodrevno groblje, a na padini ispod kapele nalazi se novo groblje građeno 1980. g. Kapela je spomenik II. kategorije.

Svetište je u gotičkom stilu. U obliku kakva je danas sa svim nadogradnjama, spominje se 1642. god. Inventar je iz 18. i 19. stoljeća.

Proštenje je nedjelju iza Uzašašća, s misom u 11:00 sati.]]>

Radionice se održavaju svakog rujna, od 2005. godine, tijekom dva vikenda u Arheološkom parku u Budinjaku. Za sudjelovanje na njim preporučljivo je najaviti se Javnoj ustanovi Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Program je jednodnevan i traje od 10 do 18 sati.
Mirisi prošlosti šire se s kulinarskih radionica tijekom kojih se posjetitelji oduševljavaju u pripremanju jela po povijesnim receptima.

Kako bi ih uvjerili da se na području današnjeg Arheološkog parka hrana pripremala i prije više od tisuću godina, djelatnici Parka prirode svoje goste na početku programa vode u šetnju Stazom kneževa i upozoravaju ih na slavnu stariježeljezno dobnu prošlost Budinjaka, kao i onu rimskodobnu obližnjih Bratelja.

Obilazak staze, koji traje otprilike dva sata, dobra je teorijska priprema tijekom koje posjetitelji stiču temeljne spoznaje o kulturnom identitetu područja, ali i praktična, jer im uslijed tjelesne aktivnosti potiče želju da što prije prionu kuhanju.

]]>

Bogatstvo sigama (stalaktitima i stalagmitima) pridonijelo je da Grgosova špilja - najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske - već 1974. god. bude proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.

Špilja je otvorena od utorka do nedjelje od 10:00 - 17:00 sati, a vođenje se organizira svaki puni sat.
Cijena ulaznice: odrasli 15,00 kn, djeca 10,00 kn.
]]>

Samoborski Božićni sajam je autentična predbožićna priredba na središnjem Trgu kralja Tomislava koja obogaćuje blagdansku ponudu Samobora. Cilj manifestacije je predstavljanje autohtonih samoborskih proizvoda u obliku originalnih božićnih darova uz gastronomsku ponudu i okrjepu kuhanim vinom.

„Božićni sajam“po prvi puta je osmišljen u Samoboru 2006. godine, na inicijativu Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu. Na taj način Samobor se priklonio tradiciji održavanja adventskih događanja i sajmova u Hrvatskoj i svijetu, koji su prepoznatljivi i specifični u svojoj ponudi i mnoštvu popratnih sadržaja. Ideja saživjela 2006. godine, svake se iduće godine upotpunjuje sadržajima, izlagačima i programima, posebno iz razloga što za ovu inicijativu i ugođaj koji donosi „Božićni sajam“, postoji interes izlagača, poduzetnika, institucija i građana Samobora.

]]>

Nalazi se u uskoj dolini strmih strana, kojom protječe Javorački potok, a ističe se kao najznačajniji slap Samoborskog gorja.

Do njega se najlakše stiže preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.
]]>

U potoku su nađene kamene sjerkire pa je sigurno da se u  ove    špilje sklanjao čovjek. 

Do Vilinskih jama najlakše se dolazi kroz Slani dol ili Višnjevac.]]>

Nepravilna je tlocrta, s valjkastom kulom kraj ulaza i romaničkom-gotičkom kapelom. Dojmljiva je njegova starost. Iako se u dokumentima spominje 1193. godine, sigurno je znatno stariji. Bio je središte okićkog vlastelinstva, a prvi gospodari bili su mu kneževi Okićki. Napušten je za seljačkih buna.

Stijene s južne strane Okića odavna su alpinističko vježbalište.

Okolica Okić-grada zaštićena je 1970. godine. Površina zaštićenog krajobraza je 6,6 ha. Zaštićeno područje okolice starog grada Okića udaljeno je 29 km od Zagreba. Okić-grad je jedna od najljepših ruševina starih gradova, a smjestila se na vrhu čunjastog brežuljka visokog oko 100 m (n.v. je 410 m). Padine brijega na kojem se nalazi stari grad Okić obrasle su termofilnom šumom iz koje proviruju strme litice.

Lokalitet je stavljen pod posebnu zaštitu zbog svojih krajobraznih, kulturno-povijesnih i turističkih značajki, a također je značajan zbog svojih botaničkih vrijednosti (sadrži fragmente vegetacije stijena).


]]>

Pogon za proizvodnju čajeva i biljnih tinktura u Manjoj Vasi bio je u skučenom prostoru, pa je 2002. godine izgrađen novi pogon za proizvodnju u Strmcu Samoborskom. Suban je mnogima pomogao svojim proizvodima i zato se širi krug onih koji mu vjeruju i traže ih i dalje.

Kao nepopravljivi zaljubljenik u prirodu, Milan Suban učinio je još nešto, sebi za dušu, ali i za turističku i ekološku vrijednost samoborskog kraja. Sam, bez pomoći sa strane, tek uz pomoć kojeg prijatelja, počeo je stvarati botanički vrt na svome posjedu u Manjoj Vasi.

I eto, danas na padini ispod njegovog bivšeg pogona raste raznoliko bilje, čak i iz mediteranskog podneblja. Miriši lavanda, cvjeta smilje i kadulja, te još mnogo drugog bilja uz koje vrijedni botaničar – samouk postavlja hrvatske i latinske natpise, ne bi li đaci i studenti, kada navrate, ovdje u prirodi učili i naučili. Sada je to već cijeli herbarij cvjetova sa svih strana – preko dvije stotine vrsta.
]]>
Kapela je izgrađena u središtu sela u 1911. godine. Blagoslovio ju je župnik Oskar pl. Šimić 1912. godine. Temeljita obnova uslijedila je 1971. Zbog želje i potreba vjernika, kapela je 1997. godine srušena i izgrađena je nova kapela, koju je  posvetio je kardinal Kuharić 2000.godine. Troškove izgradnje snosili su većinom mještani Molvica.

Iznimno je posjećeno proštenje Molvičko proštenje zadnje nedjelje u kolovozu.



 

]]>
 
Ovo je najmlađa kapela u svetomartinskoj župi. Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta. Građena je od 1928. do 1945. po zaslugama obitelji Ivana Razuma. Nadbiskup Alojzije Stepinac blagoslovio ju je 7. listopada 1945. godine. Godine 1976. temeljito je obnovljena. Tada su maknuti glavni i pokrajni oltar a postavljen je samo glavi mramorni oltar.

Raspored služenja misa:  na blagdan sv. Josipa (19. ožujka) i nedjelju poslije, na blagdan sv. Josipa Radnika (1. svibnja), drugu nedjelju u listopadu (godišnjica posvećenja).

Informacije: Ključevi se nalaze u Župnom uredu i Mije Razuma, Konščica, kbr. 28.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").]]>

Kapela se prvi put spominje 1668. godine, no njezina povijest seže u dublju prošlost.   Prvotno je bila posvećena sv. Fabijanu i Sebastijanu, a kad je promijenila naslovnika nije poznato. U početku je imala i dva pokrajna oltara: lijevi - Preobraženja Gospodnjeg a danas sv. Mihaela te   desni kojemu je naslovik iz tog vremena nepoznat a od 1740.g. se više niti ne spominje. Godine 1695. spominje se groblje oko kapele. Posljednja obnova bila je 1994. godine, kad je kapela oslikana i dobila je zvono. Unutar kapele sačuvan je djelomično inventar 17. st.

Proštenja su u nedjelju poslije sv. Antuna Pustinjaka  (poslije 17. siječnja) i nedjelju poslije sv. Antuna Padovanskog (poslije 13. lipnja) sa svetim misama u 11:00 sati.

Informacije: u Župnom uredu i kod obitelji Terihaj, kbr. 29.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE")
]]>

U ovim krajevima je posebno poznato rokovsko proštenje. Mise se služe na sam dan sv. Roka (16. kolovoza) i nedjelju iza u 9:00, 11:00 i 18:00 sati.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").]]>
Prvi pisani spomen kapele seže u 1683 i to u kanonskim vizitacijama u župi Plešivica. Glavni oldar je građen od drva, s kipovima Presvetog Trojstva i četiri evanđelista, a pokrajnji oltar je onaj sv. Valentina.

Raspored služenja misa: na Valentinovo, Uskrsni i Duhovski ponedjeljak, Spasovo, Presveto  Trojstvo (proštenje) i zadnje nedjelju u listopadu.

(Iz knjige ("KAPELE SAMOBORSKE").

 ]]>

Informacije: Josip Reščić, Veliki Lipovec, kbr. 24.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").]]>

Proštenje je u nedjelju iza 17. siječnja ili na sam blagdan sv. Antuna opata, ako on pada u nedjelju. Drugo proštenje je u nedjelju iza svetog Ivana Krstitelja, 24. lipnja s misom u 11:00 sati.
Informacije: Kapelu uređuju mještani a posebice zvonar i čuvar ključa Franjo Jagodić, kbr. 13.

(Iz knjige: "KAPELE SAMOBORSKE").]]>

Raspored služenja misa:  svake druge nedjelju 11:00 ili 15:00 sati.

Proštenje je u nedjelju poslije sv. Alozija i u nedjelju iza blagdana sv. Nikole.

Informacije: Ključ čuva Juro Bošković, Mali Lipovec 35.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").]]>
U selu Manja Vas nalazi se mala kapela sv. Petra i Pavla. Sagrađena je dvadesetih godina 20. stoljeća, na zemljištu mještanina Tome Rubinića. Imanje je naslijedila obitelj Suban. Posvećena sv. Petru i Pavlu, čije slike nalazimo u kapeli, a uz njih je i kip Srca Isusova. Kapela ima krov od drvene šindre.

Raspored služenja misa: na blagdan sv. Petra i Pavla (29. lipnja) i na blagdan Srca Isusova.

Informacije: Ključevi od kapele nalaze su u botaničkom vrtu "Suban" i kod gospođe Slave Filipović.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").

 

]]>

Godišnje proštenje je na blagdan sv. Filipa i Jakova (13. svibnja) i nedjelju iza sa svetom misom u 11:0 sati. Proštenje je na dan sv. Valentina (14. veljače) u i u nedjelju iza Valetinovog.  Zahvalnica je u nedjelju iza Martinja u 11:00 sati.

Informacije: ključ kapele nalazi se u selu kod Petra Kirina kbr. 34.

(Iz knjige "KAPELE SAMOBORSKE").]]>
]]>
Vrijeme njezina nastanka zbog odsustva ostalih nalaza još je nepoznato. Moguće je da je nastala u vrijeme romanike ili nekoliko stoljeća kasnije, u vrijeme doseljenja Uskoka na Žumberak.]]>
Uputite li se u šetnju Stazom kneževa naći ćete se na putu kroz bogatu budinjačku prošlost, u krajobrazu što su ga ljudi tisućljećima stvarali i održavali u suglasju s prirodom.

Ne možete zalutati, trasa staze koja započinje ispred Eko-centra Budinjak označena je drvenim stupovima na kojima se nalaze pločice s obavijestima o smjeru kretanja i točkama na stazi. Dva različita arheološka nalazišta smještena u Arheološkom parku, ono iz starijeg željeznog doba a drugo iz rimskog doba u Brateljima, prepoznati ćete po interpretacijskim pločama koje su postavljen na ulasku u njih.

Šećući stazom zastanite barem deset puta, toliko je naime, na njoj točaka na kojima smo htjeli pridobiti Vašu pozornost. Ako smo u tome uspjeli, pri povratku znat ćete da su za ljepotu koja je ispunila vaš dan podjednako zaslužni i priroda i ljudi.

Točke na Stazi kneževa: 1. Tumuli, 2. Kneževski tmul, 139, 3., Lokva, 4. Židovske kuće, 5. Gradina, 6. Bedemi, 7. Ponikva, 8. Travnjak, 9. Antičko groblje, 10. Vapnenac s rožnjakom.

Duljina: 4,2 km 
Vrijeme obilaska: 2 h
Samostalan obilazak moguć je tijekom cijele godine.
Obilazak uz stručno vodstvo: prema najavi

Izvor: www.park-zumberak.hr

 

]]>
Prva pješačka poučna staza na području Parka prirode, nazvana prema jedinstvenom primjerku bukve besprijekorno ravnog stabla koji raste kod Blaževa brda, vodi od Sošica do Slanog dola. Prateći put obilježen prepoznatljivim zelenim pločicama pričvršćenim na drvene stupove, posjetitelji mogu ne samo uživati u očuvanoj prirodi te vidjeti rijetke i zaštićene biljke u njihovu ugroženom staništu nego i primijetiti kako je čovjek svojim radom pridonio bogatstvu krajobraza te svjedočiti sve napuštenijem tradicionalnom načinu života ovog ruralnog kraja. 

Duljina: 53 km 
Vrijeme obilaska: 12 h
Samostalan obilazak moguć je tijekom cijele godine.

]]>
U Grdanjcima i Sošicama, početnoj i završnoj točki puta (ili obratno, ovisno s koje strane ste krenuli), ne očekujte susret s ruinama starih gradova i drugim prezentiranim svjedočanstvima arheološke prošlosti. Poznavatelji arheološke baštine Žumberka bez pretjeranog će napora nabrojati četrdeset nalazišta iz raznih razdoblja prošlosti, koliko ih je do sada evidentirano na ovome području.
Trasa Žumberačkog arheološkog puta povezuje najpristupačnija i najopsežnije istraživana nalazišta, njih šest smještenih u blizini magistralne ceste koja od Bregane vodi prema Krašiću.

Ukoliko imate dovoljno vremena i tjelesnu izdržljivost ne mnogo veću od prosječne, Žumberački arheološki put možete svladati u jednome danu.

Točke na arheološkom putu: 1. Tuščak, 2. Bratelji, 3. Budinjak, 4. Mrzlo polje, 5. Gornja Vas, 6. Stari grad Žumberak
Duljina: 53 km 
Vrijeme obilaska: 7 h (automobilom i pješice)
Samostalan obilazak moguć je tijekom cijele godine
Obilazak uz stručno vodstvo: prema najavi

Izvor: www.park-zumberak.hr

]]>
Vilinska staza: Grdanjci – Medven Draga
Vrijeme obilaska: 1a 3 - 5,30 h, 1b 3,30 - 6 h
Duljina: 1a 43 km, 1b 54 km

Grdanjci - Stojdraga - Budinjak - Gornja Vas - Petričko Selo
Od nadzorne postaje u Grdanjacima dolinom potoka Bregana laganim usponom staza dolazi do križanja Stojdraga - Koretići te nastavlja uzbrdo u pravcu Stojdrage.  Staza prolazi kroz Poklek, Novo Selo Žumberačko te dolazi do Eko-centra u Budinjaku gdje prestaje uspon. Od Budinjaka staza otvorenim predjelima nastavlja kroz Gornju Vas, Petričko Selo te dolazi do makadamskog odvojka za Sošice gdje se dijeli na 1a i 1b.

1a Petričko Selo - Hartje - Željezno Žumberačko - Kostanjevac

1b Petričko Selo - Tomaševci - Sopote - Sošice

1b Sošice - Gornji Oštrc - Tupčina - Kostanjevac

Kostanjevac - Čunkova Draga - Medven Draga

Nakon Kostanjevca staza prolazi Čunkovom Dragom te završava u Medven Dragi.  Staza se dalje spušta te prolazi pored skretanja za Radatoviće  i nastavlja kroz Gornji Oštrc i Tupčinu. Dalje prolazi pored skretanja za Reliće i na ulazu u Kostanjevac se spaja sa stazom 1a. Od mjesta gdje se staze odvajaju, staza 1b skreće desno na makadam. Prolazi kroz Tomaševce, pored skretanja za Stari grad Žumberak  i skretanja za crkvu u Kekićima. Staza prolazi blizu Sopotskog slapa i crkve u Sopotama. Ulaskom u selo Sopote staza prelazi u asfaltnu, dalje nastavlja pored jame Jazovke te ulazi u Sošice. U središtu mjesta staza skreće lijevo prema Kostanjevcu. Od mjesta gdje se staze odvajaju, staza 1a stalnim spustom prolazi kroz Hartje, Drašći Vrh i Željezno Žumberačko sve do raskrižja za Žamariju. Tada staza postaje položenija, slijedi vijugavi tok rječice Kupčine te prolazi kroz Jurkovo Selo. Na ulazu u Kostanjevac spaja se sa stazom 1b.
]]>
Staza Slapova: Medven Draga – Grdanjci
Vrijeme obilaska: 3 - 5,15 h
Duljina: 37,3 km
 
Opis staze:

Na križanju u Medven Dragi, staza skreće prema kamenolomu Slapnica. Prelaskom mosta prelazi u makadam i prolazi pored kamenoloma, nakon kojega ulazi u Park prirode i zaštićeni krajolik Slapnica te prolazi pored ribičkog doma. Uz Slapnicu staza prolazi blizu Vranjačkog slapa, slapa Brisalo te dolazi do Draganovog mlina.

Draganov Mlin - Jelenići - Koretići - Grdanjci

Desnim zavojem preko mostića staza postaje strma i usponom prolazi pored desnog skretanja za Pećno. U smjeru prema Jelenićima, staza prolazi pored lijevog odvojka, nastavlja usponom kroz šumu pored skretanja za Rajiće i ubrzo dolazi do Jelenića. U Jelenićima prolazi pored skretanja za Golubiće. Na izlasku iz mjesta staza se počinje spuštati, prolazi skretanje za Kordiće i Budinjak, a nakon toga Delivuke i Šimrake, gdje ide u smjeru Koretića . Nakon laganog uspona dolazi do livade gdje se ponovno počinje strmo spuštati. Prolazi pored desnog odvojka za Jarušje gdje spust postaje blaži. Nastavlja pored odvojka za Scout centar i malo zatim pored odvojka za Eko selo Žumberak te kroz Koretiće. Dolinom potoka Bregane kroz šumu pored ribogojilišta dolazi do Bio parka Divlje vode gdje počinje asfalt. Nakon križanja Stojdraga- Koretići-Grdanjci, staza nastavlja uz Breganu u smjeru Grdanjaca, gdje kod nadzorne postaje i završava.]]>
Staza šišmiša: Samobor – Samobor
Vrijeme obilaska: 3a 4 - 6 h, 3b 4,30 - 7 h
Duljina: 3a 54 km, 3b 65,5 km
 
Opis staze:

Samobor - Bregana - Grdanjci - Koretići - Jelenići - Brezovac Žumberački
 
Od Trga kralja Tomislava asfaltom staza ide do Bregane gdje skreće lijevo prema Grdanjcima. Uz dolinu potoka Brgane dolazi do Gabrovice, prolazi kroz Koretiće, pored Eko sela i Scout centra te na raskrižju Jarušje - Jelenići skreće desno i počinje se uspinjati. Dalje prolazi kroz Jeleniće, Golubiće i Brezovac Žumberački pa se nakon par kilometara dijeli na 3a i 3b.

3a Brezovac Žumberački - Jarušje - Dragonoš
Staza ide ravno i nakon 500 m na malom raskrižju skreće lijevo te se penje do raskrižja Jarušje - Dragonoš na kojem skreće desno za Dragonoš. U Dragonošu skreće lijevo i nakon 500 m se spaja s 3b.

3b Brezovac Žumberački - Japetić - Dragonoš Staza skreće desno prema raskrižju Sv. Ana - Japetić te nastavlja prema Japetiću. Od Japetića preko Katinog Krča dolazi do Dragonoša.

]]>
Staza Svete Gere: Ozalj – Sošice
Vrijeme obilaska: 4 - 8 h
Duljina:  59 km

Opis staze:
Stari grad Ozalj - Vrhovac - Obrež Vivodinski - Vivodina
Od Staroga grada Ozlja staza ideprema centru Ozlja, gdje skreće lijevo u smjeru Krašića, preko rijeke Kupe, prati glavnu cestu kroz Zajačko selo. Nastavlja kroz Vrhovac i Škaljevicu te glavnom cestom dolazi do križanja Lović Prekriški - Obrež, gdje skreće lijevo te prolazi kroz Gornike Vivodinske i Obrež Vivodinski . Nakon toga ide uz Kupu te pored vinskoga podruma izlazi na glavnu cestu gdje skreće desno te usponom kroz šumu dolazi u Vivodinu.

Vivodina - Balići - Radatovići - Sekulići - Sveta Gera - Sošice
Nakon Vivodine staza skreće u smjeru Dojutrovice, nastavlja kroz Belošiće i Radinu Vas te ulazi u Baliće. Nakon toga prati glavnu cestu do skretanja za Visoče, gdje skreće lijevo i dolazi na križanje Radatovići - Sošice te ubrzo nakon toga ide desno prema Radatovićima. Dalje prati glavnu cestu te u Radatovićima, skreće desno prema Sekulićima. Staza stalnim usponom dolazi do skretanja za Svetu Geru gdje skreće lijevo i nastavlja se penjati do najvišeg vrha Parka prirode. Staza se vraća istim putem do skretanja, gdje ide lijevo. Spušta se zavojitom cestom, prolazi pored skretanja za Vodice te ubrzo dolazi do asfalta. Kad dođe na glavnu cestu, staza nastavlja desno prema centru Sošica gdje i završava.

]]>

Slavagora je smještena u srcu Samoborskog gorja, nedaleko od Zagreba te četiri kilometra od Samobora. Sa Slavagore seže predivan pogled na brežuljkasti krajolik, stari Okić grad, Zagreb i okolicu.

Seosko obiteljsko gospodarstvo "Slavagora" njeguje tradicionalnu baštinu samoborskog kraja i proizvode poput vina, rakija i sokova iz vlastite proizvodnje, te izvrsnu domaću kuhinju (štrukli, sir i vrhnje, domaća juha, umaci s vrganjima, purice i patke s mlincima, te mnoštvo ostalih domaćih specijaliteta) koja pruža vrhunski gurmanski užitak.

Kuće su uređene prema tradicijskim vrijednostima, poštujući autohtonu tradicijsku arhitekturu. Namještaj i detalji zbirka su autentičnih predmeta iz života ljudi u ovom kraju. U šetnji šumskim stazama može se uživati u netaknutoj prirodi i stići do starog Okić grada, potoka Konščica, izvora, sela Cerje te crkve sv. Leonarda iz 18. stoljeća.

Mogućnost naručivanja i preko tjedna za proslave, rođendane, momačke večeri sl.

Radno vrijeme: srijeda - nedjelja 12:00 - 20:00,  ponedjeljkom i utorkom zatvoreno
Kapacitet: 50 mjesta u objeku, 50 na terasi
]]>

U kušaoni ove vinarije, utemeljene na dugoj vinarskoj tradiciji i poznatom gostoprimstvu plešivičkih ljudi, nude se gostima i putnicima-namjernicima za obiteljski objed domaći specijaliteti – od hladnih narezaka do patke ispod peke i slične delicije.
Sve je to dakako sljubljeno vrsnim i visoko ocjenjenim vinima, proizvedenim od vlastita grožđa s južnih padina Plešivice, od plemenitih sorti: zeleni silvanac, chardonnay, rajnski rizling, crni pinot i portugizac.

Seosko domaćinstvo Sirovica vrlo je atraktivno startno ili ciljno mjesto na Plešivičkoj vinskoj cesti, ovisno o tome krene li se od Samobora ili Jastrebarskog.

Radno vrijeme: subota i nedjelja 10:00 - 23:00, ostale dane po najavi
Kapaciteti: 60 mjesta
Broj parkirnih mjesta: 20]]>
Seosko domaćinstvo Oslaković nalazi se u malom slikovitom selu Prekrižje Plešivičko. Selo je smješteno u Samoborskom gorju u Parku prirode Samobor-Žumberačko gorje, na Plešivičkoj vinskoj cesti, udaljeno samo 11 km od Samobora, a isto toliko i od Jastrebarskog. Domaćinstvo se nalazi samo 200 m od glavne ceste Samobor - Rude - Plešivica - Jastrebarsko. Na nadmorskoj visini od 540 m možete ljeti uživati u svježem zraku i ugodnoj klimi, a zimi u obilju snijega. 

Nude se  razna jela domaće kuhinje, lovački specijaliteti, domaći nareske, a u našoj kušaoni možete kušati domaću rakiju i vino iz naših plešivičkih vinograda.

U bližoj okolici sela Prekrižje Plešivičko i domaćinstva mogu se posjetiti kako prirodne i kulture zanimljivosti: Oštrc i Vrh Plešivice, Crkva Sv. Leonarda u Kotarima, Botanički Vrt Suban u Manja Vasi i Kapelica Majke Božje Žalosne u Poljanicama.

Radno vrijeme: petak 16:00 - 24:00, subota i nedjelja 10:00 - 22:00, ponedjeljak zatvoreno, ostali dani po najavi
Kapacitet: 50 mjesta
Parking: 20 mjesta

]]>